Europsko tržište rada nastavilo je rasti i tijekom 2025., dosegnuvši najvišu razinu zaposlenosti u više od desetljeća. Prema podacima Eurostat, u Europskoj uniji bilo je zaposleno 197,7 milijuna osoba u dobi od 20 do 64 godine, odnosno 76,1% populacije te dobne skupine.
To je ujedno i najviša razina od 2009. godine, uz blagi, ali stabilan rast u odnosu na prethodne dvije godine.
Rast zaposlenosti uz neujednačene rezultate
Ukupna stopa zaposlenosti porasla je za 0,3 postotna boda u odnosu na 2024. te za 0,8 bodova u odnosu na 2023. godinu.
Ipak, iza agregatnog rasta kriju se značajne razlike među državama članicama.
Najviše stope zaposlenosti bilježe:
- Malta – 83,6%
- Nizozemska – 83,4%
- Češka – 82,9%
Najniže stope imaju:
- Italija – 67,6%
- Rumunjska – 69%
- Grčka – 71%
U širem regionalnom kontekstu, zemlje srednje i jugoistočne Europe pokazuju različite razine zaposlenosti – od visokih razina u Mađarskoj (81,1%) i Sloveniji (78,3%) do nižih u Hrvatskoj (74,4%) i Srbiji (71,6%).
Bosna i Hercegovina: strukturni izazovi i dalje dominantni
Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje za europskim prosjekom, sa stopom zaposlenosti od oko 59,5%, što je među najnižima u regiji.
Takav rezultat nije samo posljedica cikličkih kretanja, već odražava dublje strukturne izazove tržišta rada. Među ključnim problemima ističu se:
- visok udio neaktivnog stanovništva
- slabija industrijska baza
- ograničene investicije i sporiji rast privatnog sektora
Istodobno, tržište rada u BiH karakterizira i veća ovisnost o javnom sektoru te izražena emigracija radne snage, što dodatno smanjuje raspoloživi radni potencijal.
Iako se u pojedinim sektorima bilježe pomaci, ukupna dinamika zapošljavanja i dalje je znatno sporija u odnosu na zemlje EU.
Rodni jaz i dalje prisutan
Unatoč rastu zaposlenosti, razlike između muškaraca i žena i dalje su vidljive.
Stopa zaposlenosti muškaraca u EU iznosila je 80,9%, dok je kod žena bila 71,3%. Razlika od 9,6 postotnih bodova ukazuje na trajne neravnoteže.
Najveće razlike bilježe:
- Italija – 19,1 postotni bod
- Rumunjska – 18,7
- Grčka – 17,4
S druge strane, Estonija, Litva i Finska gotovo su izjednačile sudjelovanje muškaraca i žena na tržištu rada.
Struktura zaposlenosti otkriva dublje trendove
Podaci ne pokazuju samo razinu zaposlenosti, već i razlike u strukturi tržišta rada.
Muškarci su i dalje zastupljeniji u poduzetništvu, dok je samozapošljavanje među ženama osjetno niže. To ukazuje na šire ekonomske i društvene obrasce koji utječu na tržište rada.
U nekim državama i dalje je visok udio neaktivnog stanovništva, što upućuje na neiskorišten potencijal radne snage.
Rast postoji, ali razlike ostaju ključni izazov
Rekordna zaposlenost u Europskoj uniji potvrđuje otpornost tržišta rada. Međutim, ukupne brojke prikrivaju značajne razlike među državama i unutar njih.
Fokus se sve više pomiče s same razine zaposlenosti na kvalitetu i strukturu tržišta rada. Upravo će sposobnost smanjenja regionalnih razlika i uključivanja većeg broja ljudi u radnu snagu odrediti koliko će ovaj rast biti održiv u dugom roku.
