Sjedinjene Američke Države pripremaju novi val trgovinskog pritiska na svoje najveće partnere, uključujući Kinu, Europsku uniju i Japan, kroz prijedlog dodatnih carina do 12,5 posto na robu povezanu s prisilnim radom.
Odluku je objavio Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR), koji tvrdi da čak 60 gospodarstava nije učinkovito zabranilo ili kontroliralo uvoz robe proizvedene prisilnim radom.
Nova mjera dolazi u trenutku kada Washington pokušava redefinirati globalna trgovinska pravila nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine ograničio dio trgovinskih tarifa administracije predsjednika Donald Trump.
No stvarna priča više nije samo pitanje ljudskih prava.
Ovo postaje nova faza globalnog ekonomskog sukoba u kojoj SAD sve otvorenije koristi trgovinu kao alat industrijske i geopolitičke politike.
Prisilni rad postaje novi argument za trgovinske barijere
Prema prijedlogu USTR-a, zemlje koje imaju djelomične ili potpune zabrane robe proizvedene prisilnim radom suočile bi se s dodatnim carinama od 10 posto.
Sve ostale mogle bi dobiti carine od čak 12,5 posto.
Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer poručio je da SAD više neće tolerirati situaciju u kojoj američki radnici konkuriraju proizvodima nastalim kroz nepoštene radne uvjete.
„Neuspjeh naših najvažnijih trgovinskih partnera u rješavanju uvoza robe proizvedene prisilnim radom je neprihvatljiv. To stvara dinamiku u kojoj su američki radnici prisiljeni globalno se natjecati na neravnopravnim uvjetima“, rekao je Greer.
Reuters navodi da se mjere temelje na članku 301. Zakona o trgovini iz 1974., istom mehanizmu koji je Washington već koristio tijekom prethodnih trgovinskih sukoba s Kinom.
Europa i Azija sada ulaze u novu fazu trgovinskog pritiska
Iako je fokus javnosti često na američko-kineskim odnosima, ovaj prijedlog ima mnogo šire posljedice.
Na udaru se nalaze:
- European Union
- China
- Japan
- deseci drugih trgovinskih partnera SAD-a.
To znači da Washington više ne vodi selektivni trgovinski rat.
Američka administracija sada pokušava uspostaviti novi globalni standard trgovine pod američkim pravilima.
Za europske kompanije ovo otvara ozbiljan problem jer bi dodatne carine mogle pogoditi:
- tekstilnu industriju
- modne brendove
- industrijsku proizvodnju
- lance opskrbe s azijskim dobavljačima
- izvoznike koji koriste kompleksne međunarodne proizvodne mreže.
Trgovinski rat sada ulazi u fazu moralne ekonomije
Najvažnija promjena nije sama carinska stopa.
Promjena je način na koji SAD opravdava nove trgovinske mjere.
Posljednjih godina Washington je koristio:
- nacionalnu sigurnost
- zaštitu domaće industrije
- tehnološku dominaciju
- energetsku sigurnost.
Sada se sve više koristi argument ljudskih prava i prisilnog rada.
To omogućava američkoj administraciji da trgovinske restrikcije politički predstavi kao moralno pitanje, a ne samo kao ekonomski protekcionizam.
I upravo zato ovaj prijedlog ima mnogo šire implikacije od običnog povećanja carina.
Tekstil i moda mogli bi biti među najvećim gubitnicima
USTR je paralelno predložio poseban mehanizam za tekstil i odjeću koji bi određenim gospodarstvima omogućio povlaštene carinske kvote.
To pokazuje koliko Washington pokušava kontrolirati osjetljive dijelove globalnih lanaca opskrbe.
Tekstilna industrija posebno je ranjiva jer se velik dio globalne proizvodnje i dalje oslanja na zemlje s nižim troškovima rada i kompleksnim dobavljačkim mrežama.
Za modne i retail kompanije ovo znači dodatni pritisak na:
- troškove proizvodnje
- cijene proizvoda
- logistiku
- ESG strategije
- transparentnost dobavljača.
Mnoge kompanije posljednjih su godina već morale ulagati milijune dolara u praćenje porijekla sirovina i radnih uvjeta unutar opskrbnih lanaca.
Nove američke carine taj će pritisak dodatno povećati.
Washington istodobno pokušava smiriti odnose s Kinom
Zanimljivo je da SAD paralelno pokušava otvoriti prostor za djelomično smanjenje trgovinskih napetosti s Kinom.
Američka vlada u srijedu je počela tražiti komentare javnosti o novom američko-kineskom trgovinskom odboru dogovorenom tijekom bilateralnog summita prošlog mjeseca.
Reuters navodi da bi novi okvir mogao otvoriti prostor za smanjenje carina u određenim neosjetljivim sektorima.
To pokazuje koliko američka trgovinska politika trenutno djeluje kontradiktorno.
S jedne strane Washington povećava pritisak kroz nove carine.
S druge strane pokušava spriječiti potpuno raspadanje trgovinskih odnosa s Kinom.
Globalna trgovina ulazi u novu eru fragmentacije
Posljednjih desetljeća globalna ekonomija gradila se na ideji slobodnije trgovine i međunarodne integracije.
Danas se taj model ubrzano mijenja.
Sve više država trgovinu koristi kao:
- geopolitičko oružje
- alat industrijske politike
- mehanizam zaštite domaće proizvodnje
- sredstvo kontrole strateških sektora.
I upravo zato nove američke carine nisu samo još jedna trgovinska vijest.
One pokazuju da globalizacija kakvu je svijet poznavao posljednjih 30 godina postupno ulazi u završnu fazu.
