U mnogim organizacijama sanjarenje na poslu još se uvijek smatra znakom nepažnje ili lijenosti. No znanstvena istraživanja pokazuju nešto sasvim drugo. Kratki trenuci u kojima pustimo misli da lutaju mogu poboljšati raspoloženje, potaknuti kreativnost i povećati produktivnost.
Drugim riječima, ono što izgleda kao gubljenje vremena često je zapravo mentalni odmor koji mozgu pomaže da radi bolje.
Zašto je sanjarenje dobro za mozak
Kratko pitanje: što je suprotno od napornog rada? Mnogi će odgovoriti – sanjarenje. Gledanje kroz prozor i razmišljanje o večeri ili odmoru na prvi pogled nema veze s poslom.
No znanost kaže drugačije. Sanjarenje aktivira mentalna stanja koja potiču nove ideje i kreativne uvide. Neuroznanstvenici objašnjavaju da tada nastaje opušteni način razmišljanja u kojem mozak povezuje informacije na nove načine.
Takvi trenuci često dovode do svježih ideja i rješenja koja ne nastaju tijekom intenzivnog fokusiranog rada.
Sanjarenje može povećati otpornost i dobrobit
Sanjarenje nije samo bijeg od dosade. Ono može pomoći i u suočavanju s ozbiljnijim izazovima.
Istraživanja pokazuju da mentalno „lutanje“ može povećati toleranciju na bol i olakšati nošenje s teškim situacijama. Kada zamišljamo budućnost ili nove mogućnosti, postajemo psihološki otporniji.
Drugim riječima, sanjarenje pomaže ljudima da se mentalno oporave i pripreme za sljedeći korak.
Pauze koje povećavaju produktivnost
Brojna istraživanja potvrđuju da kratke pauze poboljšavaju radni učinak. Kanadske profesorice Zhanna Lyubykh i Duygu Biricik Gulseren analizirale su više od 80 studija o pauzama na poslu.
Zaključak je jasan. Neprekidni rad smanjuje energiju i povećava rizik od pogrešaka.
Kada ljudi nastave raditi dok su iscrpljeni, produktivnost pada. Pogreške stvaraju dodatni posao i stres. Upravo zato kratke pauze, posebno one bez ekrana, mogu vratiti fokus i energiju. Ova istraživanja objavio je Harvard Business Review.
Može li ured imati prostor za sanjarenje
Ako je sanjarenje korisno, postavlja se zanimljivo pitanje. Trebaju li tvrtke stvoriti prostor za takve trenutke?
Prema riječima Googleove interne trenerice za produktivnost Laure Mae Martin, okruženje snažno utječe na način razmišljanja. Naš mozak povezuje određena mjesta s određenim aktivnostima.
Radni stol povezujemo s fokusom i produktivnošću. Sobe za sastanke s formalnim ponašanjem. Takva okruženja nisu idealna za opuštanje i kreativno razmišljanje.
Zato bi mirni kutak za predah mogao imati stvarnu vrijednost.
Mali prostor, veliki učinak
Tvrtke ne trebaju velike investicije kako bi omogućile takav prostor. Nekoliko udobnih vreća za sjedenje, biljke, knjige ili čajnik mogu biti sasvim dovoljni.
Takav prostor zaposlenicima šalje važnu poruku. Stalna zauzetost nije isto što i stvarna produktivnost.
Upravo ovakvi mali potezi mogu potaknuti kreativnost, poboljšati raspoloženje i dugoročno pomoći poslovnim rezultatima.
Sanjarenje na poslu može biti pametna strategija
Važno je naglasiti da stalna distrakcija nije rješenje. No jednako tako ni stalni intenzivni rad bez pauze nije učinkovit.
Sanjarenje na poslu može biti jednostavan način za mentalni reset. Kratki trenuci opuštanja pomažu mozgu da se vrati svjež i fokusiran.
Ponekad najbolja ideja nastaje upravo onda kada na trenutak prestanemo pokušavati.
Izvor: INC.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
