Petak, 29 ožujka, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Što inflacija radi našim plaćama?

Inflacija je postala jedna od najspominjanijih riječi u medijima od početka godine. Većinom se tumači jednostavno kao rast cijena, čak se i mjeri indeksom koji se zove Indeks potrošačkih cijena, ali iza naoko jednostavnog naziva se krije komplicirani način mjerenja.

Povijesno visoka razina inflacije kroz koju prolazi velik broj država na svijetu, nakon više desetljeća niske inflacije, dovoljan je razlog za sve da se upoznaju s fenomenom.

U Hrvatskoj je inflacija u svibnju ove godine probila psihološku granicu od 10 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Ali zavisno o skupini dobara/usluga, rast cijena je negdje i puno veći.

Najveći rast cijena je ostvaren u skupini Prijevoz, što uključuje cijenu goriva, za čak 19 posto u odnosu na isti mjesec 2021. U skupini Hrana i bezalkoholna pića je rast cijena 15.2 posto za isto razdoblje. Cijene u skupini Restorani i hoteli su rasle za 12.1 posto, a Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva za 11.7 posto.

Što inflacija radi od vaše plaće?

Izraz “inflacija” se koristi da bi se označio rast cijena jer ju je tako najlakše objasniti. Ali tehnički se radi o smanjivanju vrijednosti novca. Smanjuje se kupovna moć novca, što znači da za istu količinu novca se može kupiti manje dobara i usluga nakon inflacije nego prije inflacije.

To je najlakše objasniti na primjeru plaće. Koristeći sadašnju situaciju, pretpostavimo da je netko imao plaću od 6500 kuna neto u svibnju prošle godine i istu u svibnju ove godine. Inflacija od 10.8 posto, koliko službeno u Hrvatskoj iznosi za svibanj ove godine u odnosu na isti mjesec prošle, znači da bi za ista dobra i usluge na koje je hipotetska osoba s neto plaćom od 6500 kuna u svibnju prošle godine trošila sav novac, u svibnju ove godine trebala imati plaću od 7200 kuna da bi mogla kupiti istu količinu proizvoda i usluga.

Povijesno veliki rast cijena, inflacija raste sve više, a plaće padaju

To znači da plaća od 6500 kuna neto, ako je bila ista u svibnju 2021. i 2022., u 2022. vrijedi deset posto manje nego 2021. Stoga je tehnički istina da jednostavno novac manje vrijedi, da se istom količinom novca može kupiti manje stvari i da je realno radniku smanjena plaća za deset posto. Da bi zadržao istu kupovnu moć, plaća bi hipotetskom radniku u svibnju 2022. trebala biti 7200 kuna neto, umjesto 6500 kuna.

Troškovna inflacija, rast cijena sirovina i drugih proizvodnih ulaznih troškova

Mogu postojati tri tipa inflacija, tj. izvora inflacije: troškovna inflacija, inflacija potražnje i ugrađena inflacija. One nisu nužno odvojene, a jedan tip inflacije može dovesti do drugog tipa inflacije.

Troškovna inflacija se pojavljuje u situaciji kada rast cijena sirovina i proizvodnih ulaznih troškova dovodi do rasta cijene konačnih proizvoda u prodaji. To vrijedi za sve sirovine, a posebno za energente kao što su nafta, plin i električna energija.

Ako poskupi neki energent, rast cijene će dovesti do rasta troškova proizvodnje, a to će prisiliti proizvođače da podignu cijenu proizvoda. Na kraju trgovci podižu cijenu da bi zadržali istu zaradu usred rasta nabavnih cijena, pa cijene u trgovinama rastu.

Kupci tada plaćaju veće cijene prilikom kupnje proizvoda ili usluga, čime automatski realna kupovna moć iste količine novca pada, pada realna kupovna moć plaće i raste opća razina inflacije. Ne mora svako poskupljenje sirovina i proizvodnih ulaznih troškova dovesti do toga, ali rast cijena nafte, plina i električne energije će se vrlo brzo preliti na ostatak gospodarstva, jer praktički ne postoji djelatnost koja ne koristi te energente, direktno ili indirektno.

Rast cijene nafte dovodi do rasta cijene goriva, a to do rasta troškova prijevoza. Prijevoz je veći ili manji dio troška u svim industrijama i djelatnostima, bilo kao direktni trošak ili indirektno uključen u neke troškove.

Što ljudi više troše, to inflacija više raste

Inflacija potražnje se javlja u situaciji kada ljudi i kompanije kupuju sve više proizvoda i usluga, tehnički rečeno raste potražnja, a istodobno proizvodnja (ili uvoz) ne raste toliko kao kupovina, tehnički rečeno ponuda sporije rast ili uopće ne raste.

Ako ljudi imaju sve više novca, plaće brzo rastu, uzima se sve više kredita, ili postoji nagomilana štednja koja se odjednom oslobađa, kupovat će više stvari. To nije problem sve dok se može proizvesti ili uvesti dovoljna količina dodatnih “stvari” da zadovolji rast kupnje.

Počela je globalna borba protiv rasta cijena. Stiže li nova kriza?

Ali ako taj rast nastupi naglo, ponuda ne može pratiti i nastaje problem. Ljudi mogu i žele kupiti više stvari nego prije, a ukupno je broj stvari isti. Da bi se smanjila navala, trgovci dižu cijene. Problem je taj što je potražnja često puno fleksibilnija od ponude.

Ako ljudi relativno naglo “dobiju” veliku količinu novca, htjet će ga potrošiti. Istodobno, ako su proizvodni kapaciteti blizu pa popunjeni, investicije u nove proizvodne kapacitete iziskuju vremena. Nekoliko mjeseci do nekoliko godina treba od ideje za investiciju u nekakvu tvornicu do samog početka proizvodnje.

Za odlučiti kupiti nešto jer je relativno naglo narastao prihod treba samo trenutak, nekoliko dana ili tjedana ako se radi o velikoj kupnji kao što je automobil ili nekretnina. Neusklađenost između ponude, zbog manjka domaće proizvodnje, nemogućnosti uvoza ili pak manjka svjetske proizvodnje, dovodi do mijenjanja ravnoteže između želje za kupnjom i mogućnosti prodaje, čime se cijena pomiče na više. Cijene rastu, pojavljuje se inflacija.

Kada samo očekivanje inflacije dovodi do inflacije

Ugrađena (built-in) inflacija je tip inflacije koji najčešće nastaje iz prethodna dva tipa, tj. kao rezultat postojeće ili prošle troškovne inflacije ili inflacije potražnje. U jednom trenutku inflacija postane samoodrživa, zbog toga što su je ljudi i kompanije počeli očekivati.

Kako se očekuje da će cijene svega rasti, onda se svaki planirani trošak pokušava ostvariti što prije. Ako je netko planirao kupiti novi automobil, potrudit će se to napraviti što ranije može, jer očekuje da će cijena rasti u budućnosti zbog inflacije.

Pomnožite taj efekt na milijune kupaca i na milijune proizvoda i dobijete problem. Ranija kupnja pogoršava postojeći problem manjka proizvoda, manjkovi rastu, a s njima i cijena.

Zbog visoke inflacije u prošlosti i sadašnjosti, radnici očekuju i visoku inflaciju u budućnosti. Zbog toga zahtijevaju sve veće plaće, da nadoknade negativan učinak inflacije na njihove realne plaće koji je opisan u prvom dijelu teksta.

Pojavljuje se inflacijska spirala, u kojoj rast inflacije dovodi do zahtjeva za većim plaćama i njihovim brojčanim rastom, a upravo taj rast plaća dovodi do još više potražnje uz nedostatnu ponudu, do viših troškova proizvodnje, što dovodi do rasta inflacije. U toj situaciji postojeća inflacija gura rast troškovne inflacije (plaće), veće plaće guraju rast inflacije potražnje, sve skupa stvara očekivanja rasta cijena u budućnosti i sve se samo vrti u krug, dok inflacija postaje sve veća i veća.

Svaka osoba ima posebnu stopu inflacije koja vrijedi samo za nju

Važno je napomenuti da se službena stopa inflacije odnosi na cijelu državu. To je izračunati prosjek na razini cijele Hrvatske prema određenoj košarici dobara, u koju u Hrvatskoj spada oko 900 proizvoda. Sve cijene se ponderiraju, što znači da nije svaki rast cijene nekog proizvoda jednako važan za izračun konačne inflacije.

Službena državna stopa inflacije gotovo sigurno nije ista onoj koju netko kao pojedinac proživljava. Da bismo znali koliko je rast cijena djelovao na nas osobno, trebali bismo računati osobnu inflaciju. Za primjer, Državni zavod za statistiku određuje ponder za cijenu goriva koji određuje koliko promjena cijene goriva utječe na konačni Indeks potrošačkih cijena, što je mjera inflacije.

Ali ako netko rijetko koristi automobil, taj ponder će za njega biti puno manji, samim time će rast cijene goriva na njega manje utjecati i njegova osobna stopa inflacije neće biti ista kao službena.

Inflacija je relativno složen fenomen o kojem se nažalost puno priča zadnjih mjeseci, pa je potrebno znati osnove teme. Nadajmo se da će biti sve manje i manje tema kako se bude smanjivala.

Izvor:index.hr

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno