Šest država zapadnog Balkana u 2026. godini trebalo bi ostvariti prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto, što je neznatno više u usporedbi s ovom godinom, ali i dalje nedovoljno za ispunjenje potreba građana, pokazuje novi redoviti izvještaj Svjetske banke (WB) objavljen u utorak.
Analitičari WB navode kako je gospodarski rast u regiji usporio tijekom 2025. godine jer je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... smanjila potrošnju, dok je povećana neizvjesnost ograničila trgovinu i ulaganja, unatoč solidnom rastu plaća i kredita.
Rast BDP-a za ovu godinu procijenjen je na tri posto, što je 0,2 postotna boda manje u odnosu na ranije projekcije.
Najveći rast očekuje se na Kosovu (3,8%), a slijedi Albanija (3,7%). Srbija i Bosna i Hercegovina ostvarit će rast ispod regionalnog prosjeka, od 2,8 odnosno 2,6 posto.
Iako su stope rasta skromne, Svjetska banka naglašava pozitivne pomake u fiskalnoj disciplini – deficit je ostao ispod tri posto, a javni dug nastavlja padati.
Jači gospodarski napredak tek 2027.
Svjetska banka nešto jači gospodarski napredak predviđa tek za 2027. godinu, kada bi rast mogao doseći oko 3,6 posto u prosjeku. Najbolje rezultate trebale bi ostvariti Srbija (4%) i Kosovo (3,9%).
No, uvjet za održiv rast su promjene na tržištu rada.
Direktorica WB za zapadni Balkan Xiaoqing Yu izjavila je da zemlje regije, u procesu transformacije prema suvremenom gospodarstvu, moraju revidirati strategije zapošljavanja:
“Potrebno je poticati veće sudjelovanje na tržištu rada, razvijati vještine građana i jačati tvrtke kroz digitalnu transformaciju.”
Zapadni Balkan suočen je s paradoksom tržišta rada – nedostatkom radnika u pojedinim sektorima uz visoke stope nezaposlenosti. Situaciju dodatno pogoršavaju nepovoljna demografska kretanja: radno sposobno stanovništvo već je značajno smanjeno, a prema projekcijama, moglo bi pasti za gotovo 20 posto do 2050. godine.
Ako se nastave sadašnji trendovi, regija bi se, prema izvještaju WB, mogla suočiti s manjkom od više od 190 tisuća radnika u idućih pet godina.
Ključ: ulaganja u infrastrukturu i ljudski kapital
Kako bi “otključao” gospodarski rast, zapadni Balkan mora ulagati u osnovnu infrastrukturu, ključnu za stvaranje radnih mjesta i povećanje produktivnosti.
To uključuje jačanje obrazovnog i zdravstvenog sustava, povećanje udjela žena u radnoj snazi, te ulaganja u prometnu, ekološku i energetsku infrastrukturu, što će omogućiti brže povezivanje poduzeća i građana.
Osim toga, rast privatnog sektora zahtijeva učinkovitiju javnu upravu, predvidljivo regulatorno okruženje i politike koje potiču konkurenciju i inovacije.
Preporučuje se i reforma državnih poduzeća, pojednostavljenje propisa te potpora inovativnim start-upovima, osobito u sektorima energetike i transporta.
