Toni Milun će uskoro gostovati na teritoriji Bosne i Hercegovine, te će održati predavanje u Etno Selu u Međugorju 23. i 24. tekućeg mjeseca. To je samo jedan od razloga zbog kojih smo se odlučili da porazgovaramo s gospodinom Milunom o financijskim izazovima koji muče većinu građana, te njegovo razmišljanje o problemima s kojima se svi susrećemo u svakodnevnom životu.
Često posjećujete zemlje regije. Vidite li razliku u razini financijske pismenosti između građana Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ili nas muče identični problemi?
I mi u Hrvatskoj i građani Bosne i Hercegovine imamo slične izazove: dok smo u financijskom znanju OK, trebali bismo poboljšati financijsko ponašanje i stavove.
Znate, lijepo je proveseliti se i ja volim tu našu balkansku srdačnost, mi volimo počastiti prijatelje. Ipak, malo više odgovornosti prema novcu bi nam dobro došlo i malo više stava: novac je ne samo da se sada proveselimo, već i sredstvo koje nam osigurava mirniju budućnost.
U BiH je dijaspora izuzetno jaka i doznake iz inozemstva čine ogroman dio ekonomije. Koji je Vaš savjet građanima BiH – kako pametnije upravljati tim novcem umjesto da se on samo potroši na tekuću potrošnju?
Ima jedan trik: pravilo 24 sata. Kad šetamo gradom i u izlogu vidimo neku majicu ili cipele, nemojmo ih odmah kupiti. Sačekajmo 24 sata prije nego što kupimo. U tih 24 sata možemo shvatiti da već imamo takve tri majice u ormaru ili ako kupimo te cipele, nećemo moći kaput koji nam nužno treba. A ako ih i nakon 24 sata baš želimo kupiti, onda kupimo. To je jedan od trikova koji pomaže da pametnije trošimo.
Mladi iz BiH masovno odlaze van. Može li bolja financijska edukacija pomoći mladima da prepoznaju prilike kod kuće ili barem da pametnije upravljaju zaradom ako ipak odu?
Sličan trend je i u Hrvatskoj, ali se lagano zaustavlja. Osobno znam ljude koji su se nakon nekoliko godina rada u Irskoj vratili u Hrvatsku, a neki upravo planiraju povratak. I znate što – vraćaju se obogaćeni znanjima koja su stekli u inozemstvu, tako da to ne treba biti nužno loše.
Prosječna plaća u BiH je niža nego u Hrvatskoj, a recimo da su troškovi života približno isti. Kako primijeniti Vaše formule štednje u uvjetima gdje je “potrošačka košarica” skuplja od prosječne plaće?
Jako teško. I u Hrvatskoj dio ljudi jedva spaja kraj s krajem, a kamoli u BiH. Možda vam primjer mog poznanika može pomoći: on je liječnik, ima dosta prekovremenih i zaista lijepa primanja, daleko iznad prosjeka. Ali stalno je u minusu na tekućem računu. Pričamo nas dvojica i kažem mu ja: garderoba ti je cijela trendi, sve neke poznate marke. Kaže on: a moram, ne mogu odjenuti neku „no name“ majicu. OK, ali nedavno si kupio novi auto. On: uh, moram, baš volim voziti novi auto. Na kraju ispadne da voli putovati, ali samo u hotele s 5 zvjezdica i vani jesti u fancy restoranima. E pa, ne može tako. Ako imaš nešto što baš voliš, onda ispunjavaj te želje, ali ne možeš ispuniti stotine želja.
Iskreno, ne vjerujem da moj poznanik zaista uživa u svemu tome. Vjerujem da je upao u onu zamku kad trošimo da bismo se pokazali drugima, a zapravo nam često nije zadovoljstvo. Sjećate li se majice koju ste nosili prije 10 godina ili nekog uređaja koji smo kupili? Vjerojatno ne.
Zato, stavite na papir na što trošite. I dajte ocjenu koliko zadovoljstvo osjećate kad to kupujete. I onda ne trošimo na ono što nije prioritet.
Mnogi građani u BiH se oslanjaju na mikrokreditne organizacije s visokim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... za brzo rješavanje problema. Kako prekinuti taj začarani krug zaduživanja?
Vrlo težak problem. To su uglavnom ljudi koji ne mogu dobiti regularni kredit od banke. Jedino rješenje koje se nudi je poraditi na prihodima. Možemo li promijeniti posao, pronaći neki bolji ili privremeno dodatno raditi, dva dana poslijepodne ili dvije subote mjesečno dok ne vratimo dugove.
Tržište nekretnina u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru divlja slično kao i u Zagrebu. Je li, po Vama, kupovina stana u BiH danas i dalje dobra investicija ili doživotna robija?
Svatko za sebe to treba odlučiti. Kupovina nekretnina daje mir, ali znam ljude koji to ne žele. Primjer moje kolegice umirovljenice: djeca su odavno odselila, a onda je sa suprugom nastavila živjeti u stanu na Pantovčaku od 100 kvadrata. Ako ne znate, to je najelitniji kvart u Zagrebu i stan vrijedi pola milijuna eura. Ako imaš takav stan, onda nikako nisi sirotinja. Postao je prevelik za održavanje, čišćenje, plaćanje režija. Istina je da nas za stan vežu lijepe uspomene, ali mojoj kolegici bi bilo bolje da je na vrijeme, u svojim 50-ima shvatila da će joj taj stan postati teret jer mirovina neće pokrivati osnovne troškove. Bilo bi bolje da ga je prodala, kupila manji od 50 kvadrata i živjela mirnije.
Često govorite o važnosti financijske pismenosti. Treba li, po Vama, financijska pismenost biti zaseban predmet u školama ili se može integrirati kroz postojeće predmete poput matematike?
Bilo bi optimalno da bude zaseban predmet, ali za početak bih se zadovoljio i danbude integriran u postojeće predmete.
U BiH se često priča o reformi obrazovanja, ali se sporo provodi. Mogu li digitalne platforme i portali poput Vašeg biti “prečica” za modernizaciju znanja učenika u BiH, neovisno o sporom sustavu?
Digitalne platforme mogu biti na neki način vodič i motivacija za reformu obrazovanja. Vrlo često se na tim platformama može čuti nešto korisno, što nažalost ne spada u redovno obrazovanje.
Građani BiH su tradicionalno nepovjerljivi prema bankama i fondovima, a novac često drže “u čarapi”. Gdje građanin BiH danas može sigurno uložiti 100 ili 200 KM mjesečno?
Nažalost, građani BiH nemaju puno mogućnosti, ali ipak postoje neke. Mogu ulagati u fondove, postoje dionički koji su prikladni na dulji rok (više od 10 godina), obveznički za kraći rok (do pet godina) i mješoviti. Postoji mogućnost ulaganja na Interactive Brokers – jednu od najvećih platformi, ali preko posrednika. I mi smo u Hrvatskoj prije 10-ak godina bili u sličnoj situaciji i imali malen izbor. Kako se kod nas situacija poboljšala, vjerujem da će tako i u BiH.
Uskoro se vidimo u Hercegovini, u Etno Selu u Međugorju ćemo se družiti 23. i 24.3. Što naši čitatelji mogu očekivati da će biti teme predavanja i čime će obogatiti svoje znanje?
Nakon toga ćete nas posjetiti i na 2. Regionalnoj konferenciji “Kontroling u doba digitalne transformacije i umjetne inteligencije” koje će teme tamo biti obrađene?
Veselim se još jednom dolasku u Bosnu i Hercegovinu. U ponedjeljak 23. 3. tijekom jutra održat ću u Međugorju tri radionice:
● Osobne financije i kako bolje upravljati novcem u vrijeme inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....Proći ćemo neke trikove: kako više zarađivati i kako trošiti pametnije.
● Upoznajmo svoj kredit Proći ćemo brojna pravila u vezi uzimanja kredita: kako smanjiti interkalarnu kamatu, isplati li se refinancirati kredit u drugoj banci ako nam nudi povoljniji kredit za 1 postotni poen; što napraviti ako smo naslijedili 5.000 KM: isplati li se uplatiti u kredit i koja pitanja postaviti prilikom uzimanja kredita.
● Najbolje investiranje za meneNa ovoj radionici naučit ćemo što su dionice, što obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., kako ulagati u njih, što je životno osiguranje i koliko je isplativo.
Potom u utorak 24. 3. od 17 sati u Međugorju imam predstavljanje knjige Budi financijski fit – knjiga o financijama, koja je prošle godine bila jedna od najprodavanijih u Hrvatskoj.
I onda se ponovo vraćam u BiH, utorak 23. 4. i na Kontroling konferenciji sudjelujem s predavanjem Najbolje od statistike u kontrolingu.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
