Dvije godine nakon sloma Credit Suissea, rasprava o budućnosti švicarskog bankarskog sustava ulazi u političku arenu. U središtu pozornosti nisu samo nova pravila za velike banke nego i pitanje kako istodobno zaštititi financijsku stabilnost i zadržati međunarodnu konkurentnost zemlje koja desetljećima gradi status jednog od najvažnijih svjetskih financijskih središta.
Govoreći u Zürichu, izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti poručio je da bi švicarski parlament pri donošenju novih kapitalnih pravila trebao jednaku pozornost posvetiti financijskoj stabilnosti i konkurentnosti, prenosi Reuters.
Prema njegovim riječima, politička rasprava trebala bi se voditi smireno i bez emocija koje su ostale nakon propasti Credit Suissea. Cilj nije samo spriječiti novu krizu nego i sačuvati uvjete koji omogućuju rast, ulaganja i otvaranje radnih mjesta.
Kapital kao zaštita, ali i trošak
Nakon preuzimanja Credit Suissea, UBS postao je daleko najveća banka u Švicarskoj i jedna od najvažnijih financijskih institucija u Europi. Upravo zato regulatorne vlasti žele dodatno ojačati zaštitne mehanizme kako bi smanjile rizik budućih potresa.
No veći kapitalni zahtjevi imaju svoju cijenu.
Banke tada moraju držati više vlastitog kapitala, što povećava otpornost na krize, ali istodobno smanjuje profitabilnost i ograničava prostor za nova ulaganja. To je razlog zbog kojeg se rasprava o regulaciji ne vodi samo među političarima i regulatorima nego i među investitorima.
“Bez konkurentnosti nećemo zadržati Švicarsku kao globalno i dinamično financijsko središte”, poručio je Ermotti.
Njegova izjava otvara pitanje koje danas muči gotovo sve razvijene financijske centre. Koliko stroga pravila trebaju biti da zaštite sustav, a da pritom ne oslabe sposobnost domaćih institucija da se natječu s rivalima iz New Yorka, Londona, Singapura ili Hong Konga?
Ulog je veći od bankarskog sektora
Rasprava o kapitalu često se svodi na tehničke detalje bilanci i regulatornih omjera. U stvarnosti posljedice su mnogo šire.
Financijski sektor jedan je od najvažnijih izvora visoko kvalificiranih radnih mjesta, poreznih prihoda i međunarodnog utjecaja Švicarske. Ako regulatorni okvir postane značajno stroži od onoga u konkurentskim državama, dio poslova, investicija i talenata mogao bi se preseliti drugdje.
Zbog toga se pitanje konkurentnosti danas nalazi gotovo jednako visoko na listi prioriteta kao i financijska stabilnost.
Za UBS je to posebno važno jer banka nakon integracije Credit Suissea pokušava dodatno učvrstiti vodeću poziciju u upravljanju bogatstvom, privatnom bankarstvu i investicijskim uslugama. Svaka promjena regulatornih pravila izravno utječe na njezinu sposobnost rasta i stvaranja prinosa za dioničare.
Dok političari raspravljaju, AI već mijenja banke
Paralelno s raspravom o kapitalu odvija se još jedna transformacija koja bi dugoročno mogla imati još veći utjecaj na sektor.
Govoreći na Point Zero Forumu u Zürichu, Ermotti je otkrio da UBS već koristi stotine aplikacija i AI agenata u različitim poslovnim procesima.
Njegova procjena bila je vrlo izravna.
“Budimo iskreni, neki poslovi u bankarstvu i financijama vjerojatno će nestati ili će biti potrebno manje ljudi za isti posao.”
To nije upozorenje rezervirano samo za bankarski sektor. Slične procjene danas dolaze iz konzultantskih kuća, tehnoloških kompanija i financijskih institucija širom svijeta.
Umjetna inteligencija najbrže preuzima rutinske zadatke, obradu dokumenata, administrativne procese i analizu velikih količina podataka. Poslovi ne nestaju preko noći, ali se mijenjaju brže nego što su mnoge organizacije očekivale prije samo nekoliko godina.
Rast ostaje najbolja obrana od gubitka radnih mjesta
Upravo zato je možda najvažnija Ermottijeva poruka bila ona o gospodarskom rastu.
Ako ekonomije i kompanije ne stvaraju nove proizvode, usluge i tržišta, automatizacija će prije svega značiti manju potrebu za zaposlenicima. Ako rast postoji, tehnologija može postati alat za stvaranje novih prilika, a ne samo za smanjenje troškova.
To je izazov koji daleko nadilazi bankarstvo.
Dok regulatori raspravljaju o kapitalnim omjerima, a kompanije ulažu milijarde u umjetnu inteligenciju, pravo pitanje postaje kako istodobno sačuvati konkurentnost, povećati produktivnost i otvoriti prostor za nova radna mjesta.
Za Švicarsku je to pitanje budućnosti njezina financijskog centra. Za ostatak gospodarstva to je pitanje koje će obilježiti sljedeće desetljeće.
