Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Wall Street pod pritiskom zbog rasta prinosa

Wall Street posljednjih je mjeseci uspijevao živjeti s visokim kamatama, geopolitičkim rizicima i skupom naftom. Snažni poslovni rezultati i optimizam oko umjetne inteligencije bili su dovoljni da investitori nastave kupovati. U utorak se, međutim, vratio problem koji je sve teže ignorirati – cijena novca ponovno je postala ozbiljan uteg tržištu.

S&P 500 pao je 0,69 posto, na 7.691,76 bodova, i zabilježio treći uzastopni gubitak. Nasdaq Composite izgubio je 1,33 posto, dok je Dow Jones oslabio 0,22 posto.

Pad sam po sebi nije dramatičan. Puno je zanimljivije ono što se događa ispod površine tržišta.

Dugoročni prinosi snažno su porasli, nafta ponovno podgrijava strah od inflacije, a tehnološke dionice prve osjećaju posljedice.

Prinosi rastu od SAD-a do Japana

Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice u utorak je dosegnuo oko 5,34 posto, najvišu razinu od 2007. godine.

I nije riječ samo o američkom problemu.

Dugoročni troškovi zaduživanja od SAD-a do Njemačke i Japana dosegnuli su razine kakve nisu viđene desetljećima. Njemački desetogodišnji prinos dosegnuo je 15-godišnji maksimum.

Iza globalnog pritiska na obveznice stoji neugodna kombinacija: tvrdokorna inflacija, veliki fiskalni deficiti, rast javnog duga i geopolitička neizvjesnost.

Za dionička tržišta to mijenja računicu.

Kada američke državne obveznice nude vrlo visoke prinose, investitori imaju manje razloga plaćati visoke cijene za dionice čija se vrijednost temelji na zaradi koja tek treba doći.

Zato su tehnološke kompanije prve pod pritiskom.

Tech prvi osjeća cijenu skupljeg novca

Western Digital izgubio je 7,4 posto, Sandisk devet posto, dok su snažno pali i Marvell Technology i Seagate Technology. Philadelphia Semiconductor Index potonuo je pet posto, a Nvidia 2,3 posto.

Nasdaq je zato pao gotovo dvostruko više od S&P-a 500.

To nije slučajnost. Što su dugoročni prinosi viši, buduća zarada kompanija danas vrijedi manje. Taj efekt posebno pogađa tehnološke kompanije kojima investitori plaćaju visoke valuacije zbog očekivanja snažnog budućeg rasta.

A pojavljuje se i zanimljiv paradoks.

Umjetna inteligencija jedan je od glavnih razloga optimizma na Wall Streetu. Istodobno, podatkovni centri, čipovi i druga AI infrastruktura zahtijevaju golema ulaganja.

Velike tehnološke kompanije sve više posežu i za tržištem obveznica kako bi financirale tu ekspanziju. Reuters procjenjuje da bi Amazon, Alphabet, Microsoft, Meta i Oracle ove godine mogli udvostručiti prodaju obveznica na oko 250 milijardi dolara.

AI tako podupire cijene dionica, ali istodobno povećava potrebu za kapitalom upravo kada kapital postaje skuplji.

Nafta ponovno komplicira priču

Drugi problem dolazi s energetskog tržišta.

Izgledi za dogovor kojim bi završio američko-iranski sukob ponovno su oslabjeli. Donald Trump u utorak je poručio da Washington trenutačno ne vodi pregovore s Iranom.

Brent se u srijedu ujutro kretao oko 92 dolara po barelu.

Ako se takve cijene zadrže, problem neće ostati samo na energetskom tržištu.

Skuplja energija može ponovno pojačati inflaciju, a to središnjim bankama ostavlja manje prostora za spuštanje kamata.

Za tržišta je upravo ta kombinacija neugodna: skupa energija, tvrdokorna inflacija i visoki dugoročni prinosi.

Koliko dugo AI može nadjačavati skupi novac?

Američke dionice još nisu u ozbiljnoj korekciji. Investitori nisu izgubili vjeru u tržište.

Ali ponovno računaju koliko su spremni platiti za budući rast.

Prinos iznad pet posto na dugoročni američki državni dug nije samo broj s tržišta obveznica. Viši prinosi utječu na troškove financiranja kompanija, hipotekarne kredite, nekretnine i cijenu koju su investitori spremni platiti za dionice.

U utorak se već vidjela i rotacija prema sigurnijim dijelovima tržišta. Zdravstvo je poraslo 1,6 posto, osnovna potrošačka roba 1,1 posto, a energetski sektor 1,8 posto. Istodobno je VIX dosegnuo najvišu završnu razinu od 4. kolovoza.

Novi test stiže već danas

U srijedu su se američki prinosi nešto smirili. Desetogodišnji se spustio na oko 4,70 posto, a 30-godišnji na približno 5,28 posto. To ipak ne znači da je problem nestao.

Tržišta danas čekaju zapisnik sa srpanjske sjednice Federalnih rezervi.

Investitori će tražiti nove signale o tome kako Fed procjenjuje inflaciju, usporavanje gospodarstva i budući smjer kamata. Nakon snažnog skoka dugoročnih prinosa, svaki signal da bi monetarna politika mogla ostati restriktivna dulje nego što tržište očekuje ponovno bi mogao povećati pritisak na dionice.

Zato pad S&P-a 500 od 0,69 posto možda nije najvažnija brojka ove priče.

Važnije je što su se istodobno spojila tri pritiska koja je tržište mjesecima uspijevalo držati pod kontrolom: skupa energija, tvrdokorna inflacija i skup novac.

Wall Street pokazao je da može živjeti s ratom, visokim kamatama i skupom naftom sve dok zarade rastu i AI održava optimizam.

Ono što još nije pokazao jest koliko dugo može živjeti sa svime time istodobno.

Ovu bih verziju sada smatrala spremnom za jutarnju objavu 19. kolovoza. Najvažnije je što više ne ostavlja dojam da prinosi jutros i dalje nezaustavljivo rastu, nego jasno razdvaja jučerašnji skok od današnjeg blagog popuštanja.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno