Ljudi danas žive dulje nego ikada prije. Višejezičnost postaje važna tema jer može usporiti mentalno starenje. Duži život donosi nove prilike, ali i izazove, posebno kognitivne rizike koji se javljaju u starijoj dobi.
Istraživači već godinama pokušavaju otkriti zašto neki ljudi ostaju mentalno oštri, dok drugi brže gube kognitivne funkcije. Jedna ideja dobiva sve više pozornosti: višejezičnost kao svakodnevni trening mozga.
Kako višejezičnost jača mozak
Kod ljudi koji govore dva ili više jezika svi su jezici aktivni u mozgu. Svaki put kad žele govoriti, mozak mora odabrati pravi jezik i potisnuti druge. To je stalna mentalna vježba.
Takvo prebacivanje jača mreže u mozgu koje kontroliraju pažnju i kognitivne procese. Zato mnoge studije sugeriraju da višejezični govornici zadržavaju bolje mentalne sposobnosti u starijoj dobi. Rezultati nisu uvijek jednoznačni, ali trend je jasan: više jezika znači snažniji mozak.
Nova studija otkriva: Višejezičnost usporava bihevioralno starenje
Velika europska studija analizirala je podatke više od 86.000 osoba u dobi od 51 do 90 godina. Korišten je model strojnog učenja koji procjenjuje kako netko funkcionira u svakodnevici. Model je uspoređivao nečiju stvarnu dob s tzv. bio-bihevioralnom dobi.
Ako netko djeluje mlađe od stvarne dobi, razlika je negativna. Ako djeluje starije – pozitivna.
Znanstvenici su zatim usporedili te rezultate s razinom višejezičnosti u svakoj zemlji. Luksemburg, Nizozemska, Malta i Finska izdvojile su se kao izrazito višejezične države. Ujedinjeno Kraljevstvo, Mađarska i Rumunjska imale su puno manje višejezičnih govornika.
Višejezičnost smanjuje rizik ubrzanog starenja
Ljudi iz zemalja u kojima je višejezičnost uobičajena rjeđe su pokazivali znakove ubrzanog starenja. Jednojezični govornici češće su djelovali biološki starije nego što jesu.
Čak je i jedan dodatni jezik imao vidljiv učinak. Svaki novi jezik donosio je dodatnu zaštitu, što pokazuje odnos „ovisnosti o dozi“.
Učinak je bio najjači kod ljudi u kasnim 70-ima i 80-ima. Višejezični govornici u toj dobi pokazali su snažnu mentalnu otpornost koju njihovi jednojezični vršnjaci nisu imali.
Istraživači su zatim ispitali može li to biti posljedica obrazovanja, bogatstva ili političke stabilnosti. Podesili su modele prema desecima nacionalnih faktora i učinak višejezičnosti i dalje je ostao jasan.
Zašto je višejezičnost ključna za zdravije starenje
Višejezičnost potiče stalnu aktivaciju mozga. Održava pažnju, poboljšava mentalnu fleksibilnost i usporava prirodan pad funkcija. Zato se smatra jednom od najjednostavnijih i najprirodnijih „mentalnih vježbi“ koje možemo prakticirati svaki dan.
Upravo zato mnogi stručnjaci ističu da usvajanje novih jezika nije korisno samo mladima. Učenje jezika može biti snažna strategija za zdravije starenje, piše Svijet.
Više jezika – snažniji mozak
Sve veći broj istraživanja pokazuje da višejezičnost ima ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Ljudi koji govore više jezika rjeđe pokazuju ubrzano starenje i imaju bolju kognitivnu otpornost.
Čak i jedan dodatni jezik može usporiti pad funkcija. Više jezika daje još veću zaštitu. Zato vrijedi razmisliti: možda je najbolji trening za mozak upravo učenje novog jezika.
