Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je izmjene i dopune Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, čime je napravljen važan iskorak prema realizaciji jednog od ključnih infrastrukturnih projekata u energetskom sektoru.
Za zakon je glasalo 79 zastupnika, dok su dva bila protiv, a jedan suzdržan. Konačno stupanje na snagu ovisi o potvrdi u Domu naroda, čija je sjednica zakazana za sredinu travnja.
Novi pravci i početak industrijske gasifikacije
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istaknuo je kako osnovna trasa plinovoda ostaje nepromijenjena, ali se zakon nadopunjuje novim odvojcima.
“Dodani su novi pravci, uključujući smjer Kladanj – Tuzla, čime započinje gasifikacija industrijskog dijela Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.”
Ovaj segment posebno je važan za industrijski razvoj i smanjenje ovisnosti o postojećim energetskim izvorima.
Novi investitor i ubrzanje realizacije
Jedna od ključnih novina odnosi se na uključivanje investitora u sam zakon. Umjesto dosadašnjeg modela u kojem je BH Gas imao dvostruku ulogu investitora i operatera, projekt sada preuzima privatni kapital.
Investitor je kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koja je već iskazala financijsku spremnost kroz pismo namjere.
“Projekt Južne interkonekcije nije realiziran godinama, iako je riječ o nasušnoj potrebi. Novi partneri donose kapital i spremnost za realizaciju.”
Energetska sigurnost u kontekstu europskih promjena
Jedan od ključnih motiva ubrzanja projekta jest i promjena u europskoj energetskoj politici. Prema najavama Europske unije, očekuje se prestanak uvoza ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.
To dodatno naglašava potrebu za diversifikacijom izvora opskrbe i jačanjem regionalnih energetskih veza.
Država zadržava kontrolu nad infrastrukturom
Unatoč uključivanju privatnog investitora, vlasti ističu da nema privatizacije ključne infrastrukture.
Koordinator Ministarstva prometa Filip Radulović naglasio je:
“Ovo nije prodaja. Sve što se izgradi ili rekonstruira ostat će u vlasništvu države.”
Također, sve eventualne promjene vlasničkih udjela morat će odobriti parlament.
Politička podrška uz određene rezerve
Zakon je dobio široku političku podršku. Ipak, pojedine primjedbe odnosile su se na:
- unošenje imena investitora u zakon
- odstupanje od modela državnog investitora
Unatoč tome, većina zastupnika podržala je zakon zbog njegove strateške važnosti.
Dug put od ideje do realizacije
Projekt Južne interkonekcije pokrenut je još 2019. godine, no realizacija je godinama stagnirala. Nova zakonska rješenja i uključivanje investitora trebali bi ubrzati njegovu provedbu.
Plinovod će povezati Federaciju BiH s europskim tržištem plina preko Hrvatske, čime se otvara pristup alternativnim izvorima, uključujući ukapljeni prirodni plin (LNG).
Strateški zaokret prema energetskoj sigurnosti i tržišnoj integraciji
Usvajanje Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji predstavlja jedan od najvažnijih institucionalnih koraka u modernizaciji energetskog sustava Federacije BiH u posljednjem desetljeću. Riječ je o projektu koji nadilazi infrastrukturnu dimenziju i izravno utječe na geopolitičku poziciju, investicijsku atraktivnost i dugoročnu otpornost gospodarstva.
U kontekstu očekivanog prekida uvoza ruskog plina u Europskoj uniji, Južna interkonekcija postaje ključni instrument diversifikacije opskrbe i integracije BiH u europsko energetsko tržište. Istodobno, uključivanje međunarodnog investitora signalizira prijelaz prema modelu koji kombinira javni interes s privatnim kapitalom, uz zadržavanje državne kontrole nad stratešnom infrastrukturom.
Ako se projekt realizira u predviđenim rokovima i uz jasno definirane regulatorne okvire, može generirati višestruke učinke od povećanja sigurnosti opskrbe i stabilnosti cijena, do poticanja industrijskog razvoja i novih investicija. Upravo zato Južna plinska interkonekcija predstavlja temelj buduće energetske arhitekture Federacije BiH i važan korak prema dugoročno održivom i konkurentnom energetskom sustavu.
