Cijene nafte ponovno su porasle nakon što je Iran optužio Sjedinjene Američke Države za kršenje dijelova nedavno postignutog dvotjednog primirja. Ove optužbe pojačale su strah od nove eskalacije sukoba, što bi moglo ugroziti globalnu opskrbu energijom.
Međunarodni referentni ugovor Brent crude oil porastao je za 2,08% na 96,83 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate ojačala 2,86% na 97,27 dolara.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf optužio je Washington za kršenje ključnih elemenata sporazuma.
“Duboko povijesno nepovjerenje koje imamo prema Sjedinjenim Državama proizlazi iz njihovih ponovljenih kršenja svih oblika obveza obrazac koji se, nažalost, ponovno ponovio.”
Prema njegovim riječima, sporni su:
- nastavak izraelskih napada u Libanonu
- navodni upad drona u iranski zračni prostor
- ograničavanje iranskog prava na obogaćivanje urana
Takve optužbe dodatno pojačavaju nesigurnost na tržištima, osobito u trenutku kada su očekivanja stabilizacije bila visoka.
Američki odgovor: “primirja su uvijek neuredna”
Američka strana nastoji umiriti situaciju. Predsjednik Donald Trump ranije je istaknuo da bi iranski prijedlog mogao poslužiti kao temelj za pregovore.
Potpredsjednik JD Vance komentirao je optužbe:
“Primirja su uvijek neuredna.”
Dodao je kako SAD ostaje pri stavu da Iranu ne bi trebalo dopustiti obogaćivanje urana te da situacija u Libanonu nije dio sporazuma o primirju.
Volatilnost nakon velikog pada
Rast cijena dolazi nakon snažnog pada američke nafte dan ranije, koji je bio najveći jednodnevni pad još od 2020. godine. Takva volatilnost ukazuje na izrazitu osjetljivost tržišta na geopolitičke vijesti.
Signal za rafinerije: prilika ili rizik?
Stručnjaci upozoravaju da bi trenutačna razina cijena mogla predstavljati priliku za kupnju.
Janiv Shah iz Rystad Energy ističe:
“S obzirom na to da je cijena nafte ispod 100 dolara po barelu, rafinerije bi trebale iskoristiti ovaj prozor za oportunističku kupnju.”
No upozorava i na potencijalne rizike:
“Prijelazno razdoblje moglo bi biti izazovno. Ako rafinerije odgode kupnju očekujući daljnji pad cijena, dok fizički tokovi ostaju ograničeni, manjak derivata mogao bi se dodatno pogoršati čak i uz deeskalaciju.”
Geopolitički rizik kao ključni pokretač tržišta nafte
Tržište nafte i dalje je snažno vođeno geopolitičkim signalima, pri čemu i najmanje narušavanje primirja između SAD-a i Irana brzo potiče rast cijena i volatilnost. Ključni rizik ostaje potencijalna eskalacija koja bi mogla ugroziti opskrbne rute i dodatno povećati inflatorne pritiske.
Istodobno, ponašanje rafinerija i upravljanje zalihama dodatno će oblikovati kratkoročne trendove. U takvom okruženju, tržište ostaje izrazito osjetljivo na političke odluke i sigurnosne incidente, što od investitora i energetskih kompanija zahtijeva aktivno upravljanje rizicima i visoku razinu prilagodljivosti.
