U Bruxellesu se posljednjih mjeseci sve manje govori o obećanjima, a sve više o rokovima.
Za Bosnu i Hercegovinu to postaje ozbiljan problem.
Zemlje regije već povlače sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan i pokreću reforme u pravosuđu, javnoj upravi i energetici. Istodobno, BiH ulazi u razdoblje u kojem politička neodlučnost može imati vrlo konkretnu cijenu — stotine milijuna eura izgubljenih europskih sredstava.
Prema upozorenjima Europske unije i organizacije Transparency International, Bosna i Hercegovina riskira gubitak 373,9 milijuna eura iz Plana rasta BiH. Razlog su kašnjenja reformi koje bi država trebala provesti do kraja 2026. godine.
Problem je već sada postao financijski vidljiv.
Zbog dosadašnjeg kašnjenja BiH je već ostala bez 10 posto dostupnih sredstava, što znači da će oko 108 milijuna eura, umjesto u domaće razvojne i infrastrukturne projekte, biti preusmjereno drugim državama regije.
Bruxelles šalje najizravnije upozorenje do sada
Poruka Europske unije ovaj put nije ostavila mnogo prostora za politička tumačenja.
Marta Kos, europska povjerenica za proširenje, upozorila je tijekom otvaranja prvog konzultacijskog foruma o provedbi Reformske agende u Sarajevu da BiH riskira gubitak stotina milijuna eura ako potrebne reforme ne budu provedene do prosinca 2026.
“Još prošlog tjedna poslala sam pismo vlastima upozoravajući da Bosna i Hercegovina riskira gubitak stotina milijuna eura ako potrebne reforme ne budu provedene do kraja 2026. godine”, izjavila je Kos.
Dodala je i da novih produljenja rokova neće biti te upozorila da bi “gotovo 50 posto sredstava moglo biti izgubljeno”.
To je vjerojatno najjasniji signal Bruxellesa do sada da se Plan rasta više ne promatra kao politička pomoć, nego kao model financiranja temeljen isključivo na provedbi reformi.
Plan rasta BiH više nije pitanje politike, nego kredibiliteta
Dok su druge zemlje regije već pokrenule reforme u području upravljanja, javne uprave, privatnog sektora, energetike i ljudskog kapitala, BiH još uvijek nije završila ni ključne formalne korake.
Sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast još nije potpisan ni ratificiran. Isto vrijedi i za sporazum o zajmu, koji je ključan za korištenje gotovo milijardu eura dostupnih sredstava.
To otvara mnogo dublji problem od samog financiranja.
Jer u europskim institucijama sposobnost provedbe reformi danas se sve više promatra kao pokazatelj institucionalne funkcionalnosti države.
EU vidi potencijal koji BiH ne koristi
Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH, upozorio je da reformska agenda nije administrativni dokument, nego okvir za ekonomsku transformaciju zemlje.
“Bosna i Hercegovina ima kvalificirano stanovništvo, snažnu industrijsku tradiciju i nalazi se u srcu Europe, u blizini jedinstvenog tržišta Europske unije”, rekao je Soreca.
No dodao je da se te prednosti i dalje ne koriste dovoljno.
Prema njegovim riječima, obrazovni sustav zahtijeva hitne reforme, velik dio industrije i dalje se oslanja na zastarjele tehnologije, a zemlja sporo koristi prilike koje otvara tranzicija prema čistoj energiji.
“Iako je Bosna i Hercegovina geografski vrlo blizu jedinstvenog tržišta Europske unije, prepreke za pristup tom tržištu i dalje postoje. Upravo reforme iz Reformske agende pomažu u uklanjanju tih prepreka”, poručio je Soreca.
Gubitak europskih sredstava BiH postaje realan rizik
Na forumu u Sarajevu više je puta naglašeno da sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu podršku europskom putu.
Ona su namijenjena državama koje pokažu političku volju i institucionalni kapacitet za provedbu reformi.
Zbog toga BiH mora uspostaviti jasniji institucionalni okvir:
- imenovati nacionalnog koordinatora
- formirati tajništvo i odbor za praćenje
- definirati kontaktne točke za svaki reformski korak
- javno objaviti Reformsku agendu i planirane projekte
Cilj je da se jasno vidi tko provodi reforme, kako se prati napredak i gdje završava europski novac.
Kašnjenje reformi postaje politička poruka
Plan rasta za Bosnu i Hercegovinu nije samo pitanje dostupnog europskog novca, nego i test odgovornosti domaćih institucija. Prema njezinim riječima, izostanak reformi ne znači samo gubitak financijskih sredstava, već šalje negativnu poruku Europskoj uniji i građanima o stvarnoj spremnosti političkih struktura da provedu obveze koje su same preuzele, upozorila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.
Nastavak političkih blokada više nema samo ekonomske posljedice. Takav pristup izravno slabi kredibilitet BiH prema Europskoj uniji i državama članicama. Istodobno smanjuje šanse za ozbiljniji napredak prema otvaranju pristupnih pregovora.
I zato pitanje Plana rasta danas više nije samo pitanje europskog novca.
Postaje pitanje sposobnosti države da pokaže može li preuzete obveze pretvoriti u stvarne reforme.
