Cijene goriva u Hrvatskoj i dalje nisu isključivo tržišne. Vlada je na telefonskoj sjednici još jednom intervenirala kako bi spriječila nagli rast cijena i zaštitila kućanstva i gospodarstvo.
Na razini potrošača, promjene su ograničene:
- benzin ostaje na 1,64 eura po litri
- dizel pojeftinjuje na 1,72 eura (-0,06 €)
- plavi dizel pada na 1,22 eura (-0,07 €)
Na prvi pogled riječ je o stabilnosti. U pozadini, međutim, stoji aktivna fiskalna intervencija.
Koliko bi gorivo koštalo bez intervencije
Prava slika cijena goriva u Hrvatskoj vidi se tek kada se ukloni utjecaj države.
Prema procjenama:
- benzin bi dosegnuo 1,79 eura po litri
- dizel bi bio 1,93 eura
- plavi dizel 1,29 eura
Razlika pokazuje koliko država trenutno “preuzima” dio troška.
Građani plaćaju manje, ali razliku pokriva proračun.
Trošarine kao ključni alat
Kako bi zadržala niže cijene, Vlada se ponovno odrekla dijela trošarina — jednog od važnijih prihoda državnog proračuna.
To je standardni model koji Hrvatska koristi već dulje vrijeme:
- ublažavanje inflacijskog pritiska
- kontrola cijena energije
- zaštita kupovne moći
No takav pristup ima i svoju cijenu — smanjenje fiskalnog prostora.
Plin najviše pojeftinjuje
Najveći pomak vidljiv je kod ukapljenog plina:
- spremnici: 1,58 €/kg (-0,18 €)
- boce: 2,16 €/kg (-0,18 €)
Ovo smanjenje ima direktan utjecaj na troškove kućanstava i dijela poslovnog sektora.
Kako se određuju cijene
Sustav za određivanje cijena goriva u Hrvatskoj temelji se na formuli:
- prosjek cijena u prethodnih 14 dana
- ograničena trgovačka marža
Maksimalne premije iznose:
- 0,1545 €/l za benzin
- 0,1045 €/l za dizel
- 0,0436 €/l za plavi dizel
Za plin:
- 0,8737 €/kg (boce)
- 0,4116 €/kg (spremnici)
Ova metodologija omogućuje određenu stabilnost, ali istovremeno ograničava tržišne oscilacije.
Privremena mjera za trajnu nestabilnost
Važno je naglasiti: ova odluka vrijedi samo 14 dana.
To znači da se cijene goriva u Hrvatskoj ne stabiliziraju dugoročno, nego se prilagođavaju u kratkim ciklusima, ovisno o globalnim kretanjima.
Glavni razlozi ostaju:
- nestabilne cijene nafte
- geopolitički rizici
- inflacijski pritisci
Tko zapravo snosi trošak
Intervencija u cijene goriva u Hrvatskoj ima jasnu ekonomsku strukturu:
- potrošači plaćaju manje
- država gubi dio prihoda
- tržišni signali se djelomično ublažavaju
Ovakav model funkcionira dok proračun može apsorbirati razliku.
Stabilnost na crpkama, pritisak u pozadini
Cijene goriva u Hrvatskoj trenutačno su stabilne, ali ta stabilnost nije rezultat tržišta — nego političke odluke.
Država ponovno amortizira udar globalnih cijena energije.
Ono što se ne plaća na benzinskoj crpki, plaća se kroz proračun.
Upravo u toj razlici leži stvarni trošak ove politike — koji se ne vidi odmah, ali ostaje prisutan u cijelom sustavu.
