Rast cijena kerozina postaje jedan od najvećih ekonomskih problema za globalnu avioindustriju. Nakon godina u kojima su aviokompanije pokušavale stabilizirati poslovanje nakon pandemije, novi udar dolazi s energetskog tržišta i Bliskog istoka.
Sukob u Iranu i strah od poremećaja opskrbe gorivom podigli su troškove zračnog prijevoza do razina koje kompanije više ne mogu apsorbirati bez ozbiljnih rezova.
Prema podacima IATA-inog monitora, prosječna globalna cijena mlaznog goriva dosegnula je oko 181 dolar po barelu. Reuters navodi da su cijene od početka sukoba porasle oko 84 posto.
Za industriju koja ionako posluje s osjetljivim maržama, takav skok predstavlja ozbiljan operativni problem.
Gorivo ponovno postaje ključni trošak industrije
U normalnim tržišnim uvjetima gorivo je među najvećim pojedinačnim troškovima aviokompanija. Kada dođe do naglog rasta cijena, prostor za prilagodbu postaje vrlo ograničen.
Kompanije tada uglavnom imaju tri opcije: povećati cijene karata, ukinuti slabije profitabilne linije ili smanjiti ukupni kapacitet.
Prema Reutersu, trošak goriva može činiti i do četvrtine operativnih troškova aviokompanija.
To mijenja cijelu ekonomiku sektora. Problem više nije samo profitabilnost pojedinih ruta, nego održavanje mreže letova u uvjetima nestabilnih energetskih troškova.
Lufthansa povlači najagresivnije poteze
Najdalje je zasad otišla Lufthansa Group.
Kompanija je objavila da do listopada iz ljetnog reda letenja uklanja oko 20.000 kratkolinijskih letova. Time smanjuje kapacitet za približno jedan posto dostupnih sjedalo-kilometara i planira uštedjeti oko 40.000 tona kerozina.
To nije samo tehnička korekcija reda letenja. Riječ je o obrambenoj strategiji koja pokazuje kako aviokompanije pokušavaju zaštititi profitabilnost u uvjetima rastućih troškova.
Lufthansa sada prioritizira najprofitabilnije rute prema i iz Frankfurta i Münchena, dok manje isplative linije prve izlaze iz sustava.
Takva strategija mogla bi postati standard i kod drugih europskih prijevoznika.
Putnici već osjećaju posljedice
Rast cijena kerozina više nije problem koji ostaje unutar bilanci kompanija. Trošak se postupno prebacuje na putnike.
ITA Airways, koji je pod kontrolom Lufthanse, već je najavio povećanje cijena karata između pet i deset posto kako bi ublažio rast troškova goriva.
Istodobno, International Airlines Group (IAG), vlasnik British Airwaysa, Iberije, Aer Lingusa i Vuelinga, procjenjuje da će mu račun za gorivo porasti za dodatne dvije milijarde eura.
Ukupan trošak goriva za grupu mogao bi dosegnuti oko devet milijardi eura.
Kompanija zato planira kombinaciju viših cijena karata, rezanja troškova i prilagodbe kapaciteta.
Drugim riječima, industrija ulazi u fazu u kojoj skuplje putovanje postaje nova realnost.
Smanjuje se broj letova i sjedala
Prema podacima koje prenosi Euronews, aviokompanije su samo tijekom svibnja iz rasporeda uklonile oko 13.000 letova i gotovo dva milijuna sjedala.
To pokazuje da tržište više ne reagira samo kroz financijske prilagodbe. Sada dolazi do stvarnog smanjenja ponude.
Manje letova znači manju fleksibilnost za putnike, veći pritisak na cijene i jaču koncentraciju prometa prema najprofitabilnijim rutama.
Ako se trend nastavi tijekom ljeta, europsko tržište moglo bi ući u razdoblje skupljih karata i slabije dostupnosti letova, posebno za putnike koji rezerviraju kasno.
Europa ostaje osjetljiva na energetske šokove
Europska unija zasad ne vidi potrebu za izvanrednim mjerama u turizmu i zračnom prometu. No struktura tržišta pokazuje koliko je Europa ranjiva na poremećaje opskrbe energentima.
EU uvozi oko 75 posto kerozina, velikim dijelom upravo s Bliskog istoka.
To znači da bi produženje sukoba ili novi problemi u opskrbnim rutama mogli dodatno destabilizirati tržište zračnog prijevoza.
Važan detalj za putnike jest da visoka cijena goriva sama po sebi ne oslobađa aviokompanije obveze isplate naknade za otkazane letove.
Iznimka bi mogla biti jedino stvarna lokalna nestašica goriva, ali samo ako kompanije mogu dokazati da je upravo to uzrok poremećaja.
Nova faza krize u avioindustriji
Za razliku od pandemije, kada je problem bio nedostatak putnika, sada potražnja i dalje postoji. Ljudi žele putovati, a turistička sezona ostaje snažna.
Kriza dolazi s druge strane — iz troškova energije i nestabilnosti opskrbe.
Zato rast cijena kerozina postaje mnogo više od kratkoročnog tržišnog problema. On mijenja način na koji aviokompanije planiraju mreže letova, upravljaju kapacitetima i određuju cijene.
Prvi potezi Lufthanse pokazuju da industrija više ne računa na brzo smirivanje situacije. Umjesto toga, kompanije se pripremaju za dulje razdoblje skupljeg goriva i opreznijeg upravljanja letovima.
