Umjetna inteligencija danas dominira tehnološkim svijetom, ali dio javnosti prema toj tehnologiji i dalje pokazuje veliki oprez. Iako mnogi prepoznaju njezin potencijal, istraživanja pokazuju da zabrinutost često nadjačava uzbuđenje.
Prema anketama američkih istraživačkih kuća, građani umjetnu inteligenciju povezuju s gubitkom radnih mjesta, dezinformacijama, prevarama i mogućim zlouporabama. Dio ispitanika smatra da rizici tehnologije nadmašuju njezine koristi.
Tvrtke same pojačavaju strah od umjetne inteligencije
Velike AI kompanije posljednjih godina često upozoravaju na opasnosti vlastitih proizvoda. Takva komunikacija trebala bi pokazati odgovornost, ali istovremeno dodatno povećava nepovjerenje javnosti.
Anthropic je tako ograničio pristup svom sigurnosnom alatu Mythos uz objašnjenje da bi mogao završiti u rukama kriminalaca. Ubrzo nakon toga i OpenAI je predstavio vlastiti alat s ograničenim pristupom.
Slična upozorenja prate industriju još od predstavljanja GPT-4 modela. Tada je OpenAI objavio izvješće koje je govorilo o mogućim zlouporabama umjetne inteligencije, uključujući izradu opasnih kemikalija ili eksploziva.
Negativna percepcija sve više prati AI industriju
Brojni čelnici tehnoloških kompanija javno upozoravaju na potencijalne katastrofalne posljedice razvoja umjetne inteligencije. Dio njih uspoređuje rizike s nuklearnim oružjem ili globalnim prijetnjama.
Takve poruke s vremenom oblikuju i percepciju javnosti. Umjesto optimizma i inovacija, komunikaciju industrije često prate scenariji propasti i straha.
Istovremeno, mnogi korisnici u svakodnevnom životu još ne vide revolucionarne koristi umjetne inteligencije. Najčešće se spominju alati za sažimanje sastanaka, chatbotovi ili generiranje slika.
AI kompanije još nisu ispričale pravu priču
Tehnološke kompanije ranije su uspješno prodavale viziju budućnosti. Apple, Google i Netflix gradili su emociju uzbuđenja i napretka.
Danas se kod umjetne inteligencije taj balans čini narušenim. Umjesto inspiracije, komunikacija se često svodi na upozorenja i sigurnosne prijetnje.
Ipak, pozitivni primjeri postoje. Umjetna inteligencija već pomaže u ranom otkrivanju raka, ubrzava razvoj lijekova i koristi se u znanstvenim istraživanjima. Google DeepMind je za svoj rad na predviđanju struktura proteina čak osvojio Nobelovu nagradu za kemiju 2024. godine.
Javnost želi jasnije koristi umjetne inteligencije
Istraživanja pokazuju da stručnjaci imaju znatno pozitivniji pogled na razvoj umjetne inteligencije od opće javnosti. Upravo zato vodeće AI kompanije imaju važnu ulogu u oblikovanju percepcije tehnologije.
Umjesto stalnog naglašavanja opasnosti, dio komunikacije mogao bi biti usmjeren na konkretne koristi koje tehnologija već danas donosi ljudima.
Trenutačni pristup velikih AI brendova možda dodatno povećava nepovjerenje javnosti, umjesto da približi stvarni potencijal tehnologije.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
