Tunel Hranjen gradi se od 2019. godine, do kraja listopada 2025. na projekt su potrošena 154 milijuna KM, a ni završetak sada ugovorenih radova neće značiti da će kroz njega krenuti promet. Za dovršetak budućeg najdužeg cestovnog tunela u BiH trebat će novi ugovor i dodatni novac. Koliko – zasad nije poznato.
To je najvažnija nova informacija o projektu koji bi trebao bitno skratiti putovanje između Sarajeva i Goražda.
Aktualni ugovor osigurava nastavak iskopa i dio radova na sekundarnoj oblozi, hidroizolaciji i drenaži. No nakon probijanja ostat će značajan posao: dovršetak obloge i hidroizolacije, izgradnja kolničke konstrukcije te ugradnja tunelske opreme.
Za to će trebati novi postupak, novi ugovor i nova sredstva.
Drugim riječima, probijen tunel Hranjen neće biti i završen tunel Hranjen.
Od 82 do 154 milijuna KM – a račun još nije konačan
Financijska povijest projekta najbolje pokazuje koliko se Hranjen udaljio od prvotnog rasporeda.
Prvi ugovor potpisan je 2018. i vrijedio je oko 81,9 milijuna KM s PDV-om. Od toga je 70 milijuna KM osigurano iz akumulirane dobitiZadržana dobit (engl. retained earnings) je dio vlasničke ... BH Telecoma. Ugovor je obuhvaćao prvu fazu radova.
Gradnja je službeno počela u ožujku 2019., a rok je bio 36 mjeseci.
Tunel nije završen 2022.
Slijedili su novi ugovori i nova izdvajanja. Prema podacima Autocesta FBiH dostavljenima Parlamentu Federacije BiH, do 31. listopada 2025. na projekt su potrošena 154 milijuna KM.
Ta brojka ipak traži važnu ogradu.
Početnih 81,9 milijuna KM nije bila procijenjena konačna cijena potpuno opremljenog tunela, nego vrijednost tada ugovorenog opsega radova. Zato razliku između 82 i 154 milijuna nije korektno jednostavno prikazati kao gotovo udvostručenje cijene istog posla.
Ali problem ostaje: više od sedam godina nakon početka gradnje konačna financijska konstrukcija još nije zatvorena.
Geologija je promijenila plan
Dio razloga nalazi se u samoj planini.
Tijekom iskopa utvrđeni su složeniji geološki uvjeti od predviđenih. Pojavile su se stijenske mase slabije nosivosti, deformacije i potreba za dodatnim mjerama stabilizacije.
To povećava količinu radova, usporava gradnju i podiže troškove.
No geologija nije jedino objašnjenje.
Projekt je nastavljen kroz više ugovora, ovisno o raspoloživim sredstvima. Prvotno osigurani novac nije bio dovoljan za cijelu prvu fazu, pa su raspisivani novi postupci za radove koji su se u određenom trenutku mogli financirati.
Rezultat je projekt koji napreduje, ali bez konačno zatvorenog računa.
Probijanje je tek dio posla
Kod velikih tunela lako je poistovjetiti trenutak probijanja s krajem gradnje.
Hranjen pokazuje zašto to nije isto.
Tunel nije samo prolaz kroz planinu. Prije puštanja prometa moraju biti završeni obloga i hidroizolacija, kolnik, odvodnja te ventilacija, rasvjeta, komunikacije, protupožarni sustavi, nadzor i ostala sigurnosna oprema.
Dio tih poslova još nije ugovoren.
To znači da će i nakon završetka aktualne faze ostati radovi bez kojih tunel ne može dobiti svoju stvarnu funkciju.
Koliko će tunel Hranjen na kraju koštati?
To danas postaje važnije pitanje od datuma samog probijanja.
Autoceste FBiH u svojim planskim dokumentima potvrđuju da su složeni geološki uvjeti i dodatni zahvati već mijenjali dinamiku i troškove projekta. Konačna cijena ovisit će i o preostalim radovima, tehničkim rješenjima te novom ugovoru koji tek treba zaključiti.
Upravo tu Hranjen postaje šira priča o upravljanju velikim javnim investicijama.
Projekt može imati snažno ekonomsko opravdanje, ali nakon više od sedam godina gradnje i dalje nema odgovora na tri osnovna pitanja: koliko će ukupno koštati, kada će biti potpuno završen i koliko još novca treba osigurati.
Potvrda da će trebati još jedan ugovor pokazuje da financijska priča još nije zaključena.
Goraždu Hranjen može promijeniti ekonomsku kartu
Unatoč svim problemima, razlog zbog kojeg se tunel Hranjen gradi nije nestao.
Objekt dug oko 5,5 kilometara ključni je dio buduće brze ceste Sarajevo – Goražde. Projekt bi trebao cestovnu udaljenost između dva grada skratiti s približno 96 na 56 kilometara, a vrijeme putovanja na oko 45 minuta.
Za Goražde to nije samo pitanje kraće vožnje.
Bolja povezanost sa Sarajevom može smanjiti logističke troškove kompanijama, olakšati kretanje ljudi i robe te povećati privlačnost Bosansko-podrinjskog kantona za ulaganja.
Upravo je povezivanje slabije dostupnih gospodarskih područja jedna od najvećih potencijalnih koristi cestovne infrastrukture. Brzu cestu Sarajevo – Goražde već smo izdvojili među infrastrukturnim projektima koji mogu pomoći gospodarskom razvoju BiH.
U tome je i stvarna ekonomska vrijednost Hranjena: ne u kilometrima tunela, nego u vremenu i troškovima koje bi trebao smanjiti.
Probijanje više nije prava mjera završetka
Trenutak kada se spoje dvije strane tunela obično je simbol završetka njegova najtežeg građevinskog dijela.
Kod Hranjena mogao bi stvoriti pogrešan dojam.
Nakon probijanja ostat će radovi bez kojih tunel ne može biti pušten u promet. Za dio njih tek treba osigurati novac i sklopiti novi ugovor.
Tunel Hranjen zato ima neobičan problem: sve je bliže trenutku kada će biti probijen, ali još nema konačnu cijenu ni pouzdan datum kada će kroz njega proći prvi automobil.
Za projekt koji se gradi od 2019. upravo su ta dva podatka sada važnija od posljednjih metara stijene.
