Električni automobili godinama su se prodavali kao odgovor na klimatske promjene. Ovoga ljeta dobili su puno jednostavniji prodajni argument – račun na benzinskoj postaji.
Visoke cijene nafte, državne subvencije i sve veći izbor pristupačnijih modela ubrzali su prodaju električnih vozila diljem Europe. U srpnju je na 16 velikih europskih tržišta, koja pokrivaju više od 90 posto prodaje u EU i zemljama Europskog udruženja slobodne trgovine, čak 25,7 posto novih automobila bilo potpuno električno.
Više od svakog četvrtog novog automobila na tim tržištima više nema benzinski ili dizelski motor.
Iza tog podatka krije se važnija promjena. Električni automobil više nije samo tehnološki ili ekološki izbor. Za sve veći broj europskih kupaca postaje način zaštite kućnog budžeta od cijena goriva.
Kada cijena goriva promijeni računicu
Rat s Iranom, koji je počeo u veljači, podigao je cijene nafte i povećao trošak vožnje klasičnih automobila. Istodobno na europsko tržište stiže sve više električnih modela u nižim cjenovnim kategorijama.
Tu promjenu mogli smo vidjeti već u ožujku. Rast cijena goriva tada je počeo snažno mijenjati interes europskih kupaca za električne automobile, posebno na tržištu rabljenih vozila. Pet mjeseci poslije promjena se više ne vidi samo u internetskim pretragama. Vidi se u registracijama.
Adam Wood, direktor Renaulta za Veliku Britaniju, rekao je Reutersu da kupci traže načine kako se zaštititi od volatilnosti cijena goriva.
Brojke Renaulta pokazuju koliko se brzo tržište mijenja. Prije dvije godine električni modeli činili su tek deset posto njegove prodaje u Velikoj Britaniji. U srpnju ove godine činili su više od polovice narudžbi.
Renault 5 istodobno je postao najprodavaniji električni automobil u Britaniji. Kasnije ove godine stiže i električni Twingo s početnom cijenom ispod 20.000 funti, prije eventualne državne subvencije.
To je važan dio priče. Visoka cijena električnih automobila godinama je bila jedna od najvećih prepreka njihovoj široj prodaji. Kako se ta razlika smanjuje, kupci sve više gledaju ukupni trošak vlasništva, a ne samo cijenu u salonu.
Od svakog petog do svakog četvrtog
Promjena nije ograničena na nekoliko popularnih modela.
U prvih šest mjeseci 2026. u Europskoj uniji registrirano je 1,22 milijuna potpuno električnih automobila, 40,5 posto više nego godinu ranije. Njihov tržišni udio dosegnuo je 20,7 posto.
Srpanj je donio dodatno ubrzanje. Na 16 promatranih europskih tržišta registrirano je 224.266 potpuno električnih vozila, 13,6 posto više nego godinu ranije.
Od početka godine registrirano ih je gotovo 1,5 milijuna, oko 30 posto više nego u istom razdoblju 2025.
Još važnije, rast električnih automobila događa se dok benzinci i dizelaši gube tržište. To više nije mali segment koji raste s niske baze. Električni pogon počinje ozbiljno mijenjati strukturu europske prodaje automobila.
Francuska pokazuje koliko brzo tržište može okrenuti
Najbolji primjer dolazi iz Francuske.
U srpnju je čak 35 posto novih automobila registriranih u zemlji bilo električno. Godinu ranije njihov udio iznosio je 17 posto.
Takav skok nije posljedica samo skupljeg goriva. Francuska je ponovno pokrenula program socijalnog leasingaLeasing (engl. lease), je relativno suvremena metoda financi... kojim se kupcima s nižim prihodima olakšava prelazak na električna vozila.
Upravo kombinacija cijene goriva, subvencija i jeftinijih modela pokazuje koliko brzo potrošači mogu promijeniti izbor kada im nova tehnologija počne imati ekonomskog smisla.
Ali Francuska otkriva i nešto drugo: europski EV boom još nije potpuno samoodrživ.
Europa nema jedno EV tržište
Razlike među državama ogromne su.
U Danskoj su potpuno električni automobili u srpnju činili čak 80,1 posto novih registracija. U Finskoj je udio iznosio 52,6 posto, Nizozemskoj 47,3 posto, Belgiji 42,8 posto, a Švedskoj 42,6 posto.
Na drugom kraju tržišta Poljska je bila na samo četiri posto, Italija na 5,9 posto, a Češka na 7,5 posto.
Italija je posebno zanimljiva. Udio električnih vozila pao je s 10,1 posto u lipnju na 5,9 posto u srpnju nakon isteka prethodnih poticaja.
To je upozorenje proizvođačima i europskim vladama.
Potražnja za električnim automobilima snažno raste, ali subvencije, kupovna moć i državna politika još mogu dramatično promijeniti tržište iz jednog mjeseca u drugi.
Sljedeća prepreka nije automobil nego utičnica
Kako električni modeli postaju pristupačniji, jedan stari problem postaje sve vidljiviji – punjenje.
EU je u lipnju imao oko 1,17 milijuna javno dostupnih mjesta za punjenje, 18 posto više nego godinu ranije. Mreža raste, ali sama brojka ne rješava problem.
Za vozača koji živi u kući i automobil puni tijekom noći električni automobil može imati vrlo povoljnu računicu. Za milijune Europljana koji žive u stanovima bez vlastitog parkirnog mjesta situacija je potpuno drukčija.
Ian Henry iz konzultantske kuće AutoAnalysis upozorava da bi upravo nedostatak mogućnosti punjenja mogao ograničiti sljedeću fazu rasta.
I tu dolazimo do pravog testa.
Što će se dogoditi s potražnjom kada cijene nafte ponovno padnu? I što će se dogoditi kada pojedine države smanje subvencije?
Ako prodaja nastavi rasti i bez tih poticaja, 2026. mogla bi ostati zapamćena kao godina u kojoj je električni automobil doista ušao u europski mainstream.
Za sada je jedna promjena već vidljiva.
Električni automobil sve se manje prodaje pričom o dalekoj zelenoj budućnosti. Sve više ga prodaje ono što kupci osjećaju danas – trošak svakog prijeđenog kilometra.
