InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni u lipnju je pala više nego što su tržišta očekivala, i to samo nekoliko tjedana nakon što je Europska središnja banka ponovno podigla kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... To ne znači da je borba protiv rasta cijena završena, ali prvi put nakon više mjeseci pokazuje da se inflacijski pritisci počinju smanjivati u gotovo svim ključnim segmentima gospodarstva.
Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni pala je na 2,8 posto, nakon 3,2 posto u svibnju. Još je važnije što pad nije rezultat samo jednog čimbenika. Usporavanje je vidljivo kod energije, usluga i hrane, dok se temeljna inflacija također postupno smanjuje. Upravo je to kombinacija koju Europska središnja banka želi vidjeti prije nego što razmotri promjenu monetarne politike.
Za kompanije, investitore i poduzetnike to je možda važnija vijest od same brojke. Stabilnija inflacija znači predvidljivije poslovno okruženje, manje neizvjesnosti oko troškova financiranja i lakše planiranje novih ulaganja.
Energija više nije jedini pokretač inflacije
Najveći doprinos ukupnoj inflaciji i dalje dolazi iz energetskog sektora, no pritisak postupno slabi.
Cijene energije u lipnju bile su 8,7 posto više nego godinu ranije, dok je u svibnju godišnji rast iznosio 10,8 posto. To pokazuje da se tržište postupno stabilizira nakon razdoblja snažnih geopolitičkih napetosti i velikih oscilacija cijena energenata.
Istodobno se smanjuju i inflacijski pritisci u uslužnom sektoru. Godišnji rast cijena usluga usporio je s 3,5 na 3,2 posto, dok su cijene hrane, alkohola i duhana rasle 1,6 posto, u odnosu na 1,9 posto mjesec ranije.
Jedina sastavnica bez promjene ostala su industrijska dobra bez energije, gdje je godišnja stopa inflacije zadržana na 0,9 posto.
Takav raspored govori mnogo više od same ukupne brojke. Inflacija se više ne hladi samo zbog jednog sektora. Pritisci popuštaju u većem dijelu gospodarstva, što povećava vjerojatnost da će se trend nastaviti i tijekom druge polovice godine.
ECB se našla u znatno ugodnijoj poziciji
Lipanjski podaci dolaze u osjetljivom trenutku za Europsku središnju banku.
Banka je prošlog mjeseca odlučila ponovno povećati kamatne stope zbog straha da bi rast cijena energije i geopolitičke napetosti mogli ponovno ubrzati inflaciju.
Sada se situacija počinje mijenjati.
Slabiji inflacijski pritisci smanjuju potrebu za novim agresivnim potezima. Financijska tržišta zato sve više očekuju da će ECB na idućem sastanku zauzeti oprezniji pristup i pričekati nove gospodarske pokazatelje prije donošenja novih odluka.
To ne znači da su daljnja povećanja kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... potpuno isključena. Ako energija ponovno poskupi ili se inflacija u uslugama pokaže otpornijom nego što se očekuje, prostor za dodatno zaoštravanje monetarne politike i dalje postoji.
No odnos rizika danas izgleda drukčije nego prije samo nekoliko tjedana.
Velike razlike među članicama europodručja i dalje ostaju
Iako se ukupna inflacija smanjuje, europodručje i dalje nije jedinstveno tržište kada je riječ o rastu cijena.
Najvišu godišnju inflaciju u lipnju imala je Litva s 5,5 posto, a odmah iza nje nalazi se Bugarska s 5,3 posto prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP).
Na drugom kraju ljestvice pojedine velike članice već su vrlo blizu cilja Europske središnje banke od dva posto, što pokazuje koliko se gospodarski uvjeti razlikuju unutar monetarne unije.
Hrvatska je s 4,2 posto i dalje među državama s višom inflacijom, iako je i ondje vidljivo usporavanje u odnosu na svibanj, kada je harmonizirana stopa iznosila 4,9 posto.
Takve razlike predstavljaju dodatni izazov za ECB. Jedna monetarna politika mora istodobno odgovarati gospodarstvima koja su gotovo stabilizirala cijene i onima u kojima su inflacijski pritisci još uvijek izraženi.
Zašto je ovo važna vijest za kompanije
Inflacija nije važna samo središnjim bankama.
Ona određuje koliko će kompanije plaćati energiju, prijevoz, sirovine i radnu snagu. Od nje ovise investicijski planovi, profitne marže i cijena kapitala.
Posljednjih nekoliko godina poduzeća su poslovala u okruženju u kojem su se troškovi mijenjali gotovo iz mjeseca u mjesec. Takva neizvjesnost otežava dugoročno planiranje, usporava ulaganja i povećava oprez pri zapošljavanju.
Postupno smirivanje inflacije ne znači da će troškovi padati. Ono znači da će ih biti lakše predvidjeti.
Za menadžere je upravo predvidljivost često vrjednija od same razine inflacije.
Borba protiv inflacije još nije završena
Lipanjski podaci predstavljaju ohrabrujući signal, ali ne i konačnu pobjedu.
Energija ostaje najveći izvor neizvjesnosti, geopolitički rizici nisu nestali, a uslužni sektor i dalje bilježi relativno snažan rast cijena.
Ipak, nakon mjeseci u kojima su inflacijska iznenađenja uglavnom bila neugodna, europsko gospodarstvo prvi put dobiva razloge za umjereni optimizam.
Inflacija se više ne povlači samo zbog jednokratnih čimbenika. Sve više pokazatelja upućuje na postupno smirivanje cjenovnih pritisaka u širem dijelu gospodarstva.
Za Europsku središnju banku to znači više prostora za strpljenje.
Za kompanije veću predvidljivost.
A za investitore signal da bi razdoblje izrazite monetarne neizvjesnosti moglo polako ulaziti u mirniju fazu.
