Banka za financiranje obrane nova je ideja kojom zapadne zemlje žele ubrzati ulaganja u sigurnost i obrambenu industriju. Promjena američke politike prema saveznicima tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa ubrzala je najveće preispitivanje europske sigurnosne arhitekture od završetka Hladnog rata.
Umjesto rasprave o tome treba li povećati izdvajanja za obranu, fokus se sve više prebacuje na pitanje kako osigurati kapital za njihovo financiranje. Upravo zato skupina od devet država pokrenula je inicijativu za osnivanje međunarodnog financijskog mehanizma koji bi trebao privući privatni kapital i olakšati financiranje obrambenih projekata.
Upravo iz tog razloga devet država pokrenulo je inicijativu za osnivanje Međunarodne banke za obranu, sigurnost i otpornost (DSRB), financijske institucije koja bi trebala olakšati financiranje obrambenih projekata i mobilizirati privatni kapital.
Kanadski premijer Mark Carney objavio je da su uz Kanadu inicijativu podržale Albanija, Belgija, Grčka, Latvija, Luksemburg, Rumunjska, Turska i Ukrajina. Plan je da banka počne s radom tijekom 2027. godine, sa sjedištem u Kanadi i europskim predstavništvom u Luksemburgu.
Obrana više nije pitanje političke volje nego financiranja
Nakon što su članice NATO-a prošle godine dogovorile postupno povećanje izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine, fokus se premjestio s političkih odluka na financijsku izvedivost.
Najveći izazov više nije uvjeriti vlade da ulažu više u obranu. Problem je osigurati dovoljno kapitala za industriju koja mora znatno povećati proizvodnju.
Posebno su pogođene manje tvrtke u obrambenom lancu opskrbe. One teško dolaze do razvojnih kredita jer su komercijalne banke i dalje oprezne prema financiranju obrambenih projekata.
Kako bi funkcionirala banka za financiranje obrane?
Model DSRB-a temelji se na provjerenom konceptu međunarodnih razvojnih banaka.
Države članice osigurale bi početni kapital, a banka bi zahvaljujući visokom kreditnom rejtingu mogla povoljno prikupljati sredstva na međunarodnim tržištima. Taj bi se novac zatim plasirao državama i tvrtkama kroz dugoročne kredite i jamstvaJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... pod znatno povoljnijim uvjetima od tržišnih.
Procjenjuje se da bi takav model mogao mobilizirati gotovo 120 milijardi eura za financiranje obrambenih projekata.
U praksi bi DSRB imao sličnu ulogu kakvu Europska investicijska banka ima u financiranju infrastrukture ili Svjetska banka u razvoju gospodarstava.
Bez velikih gospodarstava projekt teško može ostvariti puni potencijal
Iako inicijativa pokazuje da zapadne zemlje traže nove modele financiranja obrane, njezin uspjeh ovisit će o potpori najvećih gospodarstava.
Za sada nijedna članica skupine G7, osim Kanade, nije službeno podržala osnivanje banke. Njemačka sudjeluje kao promatrač, dok se razgovori vode i s Južnom Korejom.
Analitičari upozoravaju da će bez uključenja država poput Njemačke, Francuske ili Ujedinjene Kraljevine financijski kapacitet nove institucije ostati ograničen.
Paralelno nastaju i drugi modeli financiranja
Dodatnu složenost stvara činjenica da Ujedinjena Kraljevina razvija vlastiti Multilateralni obrambeni mehanizam (MDM), koji su već podržale Nizozemska, Finska i Poljska.
Za razliku od DSRB-a, MDM nije zamišljen kao banka, nego kao instrument za zajedničku nabavu obrambene opreme.
Istodobno Europska unija razvija vlastiti instrument SAFE, namijenjen financiranju obrambenih projekata.
To pokazuje da Europa i njezini saveznici istodobno testiraju više modela kako bi ubrzali ulaganja u sigurnost i obranu.
Počinje novo financijsko natjecanje
Ideja o osnivanju DSRB-a odražava promjenu u načinu na koji zapadne zemlje razmišljaju o financiranju obrane. Pitanje više nije samo koliko će države izdvojiti iz proračuna, nego kako privući privatni kapital za dugoročna ulaganja u obrambenu industriju.
Zapadne zemlje više ne traže samo veće vojne proračune. Traže način kako mobilizirati privatni kapital, smanjiti troškove financiranja i ubrzati razvoj obrambene industrije.
Hoće li banka za financiranje obrane postati ključni stup novog sustava financiranja ili će prevladati alternativni modeli, ponajprije će ovisiti o tome hoće li inicijativu poduprijeti najveća svjetska gospodarstva.
