Najveće svjetske tehnološke kompanije ulažu rekordne iznose u razvoj umjetne inteligencije, a tempo investicija i dalje se ubrzava. Prema izračunu Financial Timesa, Microsoft, Alphabet, Amazon i Meta od početka 2023. godine na AI infrastrukturu potrošili su više od 1,1 bilijun dolara, a ovogodišnji planovi pokazuju da najveći val ulaganja tek slijedi.
Na svaki zarađeni dolar dolazi 1,57 dolara ulaganja
Takav investicijski ciklus snažno opterećuje novčane tokove kompanija. Reuters procjenjuje da bi Microsoft, Alphabet, Amazon, Meta i Oracle već 2027. zajedno mogli trošiti više na kapitalna ulaganja nego što ostvaruju slobodnog novčanog toka.
Njihov operativni novčani tok u odnosu na 2025. trebao bi porasti za oko 340 milijardi dolara, dok će kapitalna ulaganja porasti za čak 534 milijarde dolara. To znači da na svaki dodatni dolar stvorenog novca dolazi oko 1,57 dolara novih ulaganja.
Stvarna cijena AI utrke pritom je još veća jer u kapitalne investicije nisu uključeni troškovi razvoja modela, plaće inženjera ni nabava podataka, koji se vode kao operativni rashodi.
Podatkovni centri samo su dio priče
Iako se najviše govori o gradnji podatkovnih centara, velik dio ulaganja odlazi na grafičke procesore, memoriju, poslužitelje i mrežnu opremu. Riječ je o tehnologiji koja zastarijeva mnogo brže od samih zgrada, pa će zahtijevati stalna nova ulaganja.
Microsoft je tako od 41 milijarde dolara uloženih u posljednjem tromjesečju oko dvije trećine potrošio upravo na opremu kraćeg vijeka trajanja, dok je ostatak usmjeren na podatkovne centre i infrastrukturu. Za cijelu 2026. godinu kompanija planira kapitalna ulaganja od oko 175 milijardi dolara.
Istodobno je tijekom godine otvorila 88 podatkovnih centara na pet kontinenata, a računalni kapacitet planira udvostručiti u sljedeće dvije godine. Takva ulaganja već donose rezultate – Azure je prvi put premašio 100 milijardi dolara godišnjeg prihoda, uz rast od 41 posto.
Google, Amazon i Meta pod pritiskom ulaganja
Alphabet je povećao plan kapitalnih ulaganja za ovu godinu na između 195 i 205 milijardi dolara, ponajviše zbog širenja Google Clouda i razvoja AI modela Gemini.
Google Cloud u drugom je tromjesečju povećao prihode za čak 82 posto, na 24,8 milijardi dolara, a potražnja i dalje premašuje raspoložive kapacitete. Ipak, Alphabet je prvi put u gotovo dva desetljeća zaključio tromjesečje s negativnim slobodnim novčanim tokom od 5,9 milijardi dolara.
Amazon je također povećao ovogodišnji investicijski plan na oko 220 milijardi dolara. Izvršni direktor Andy Jassy očekuje da će se pritisak na novčani tok smanjiti kada novi podatkovni centri počnu generirati prihode, no priznaje da kompanija ulaže dvije godine prije nego što infrastruktura postane operativna.
Meta je za 2026. povećala plan kapitalnih ulaganja na između 130 i 145 milijardi dolara. Novac ulaže u podatkovne centre, AI čipove i razvoj modela Llama, ali za razliku od Microsofta ili Googlea nema veliko poslovanje u oblaku koje bi moglo brzo monetiziratiIzraz "monetizacija" može poprimiti različita značenja ov... višak računalnih kapaciteta.
Veliki rizik, ali još veći ulozi
U drugom tromjesečju Meta je uložila 31,1 milijardu dolara, zbog čega joj je slobodni novčani tok pao s 8,55 milijardi na samo 784 milijuna dolara. Ulagače ne zabrinjava samo visina ulaganja, nego i činjenica da još nema jasnog odgovora kada će novi AI proizvodi početi ostvarivati značajnije prihode izvan oglašavanja.
Amazon je, s druge strane, dio budućih kapaciteta za 2027. i 2028. već unaprijed prodao, što potvrđuje da potražnja za AI infrastrukturom već postoji.
Sve to pokazuje kako se najveće tehnološke kompanije ubrzano pretvaraju iz softverskih divova u velike investitore u fizičku infrastrukturu – podatkovne centre, čipove, električnu energiju i zemljište.
Rizik od prekomjerne izgradnje postoji, osobito ako prihodi od umjetne inteligencije ne budu rasli očekivanim tempom. Ipak, vodeće kompanije očito procjenjuju da je veća opasnost ostati bez kapaciteta i prepustiti tržište konkurenciji nego ulagati previše u razvoj AI infrastrukture.
