Credit Suisse je nestao. Problem koji je ostavio Švicarskoj nije.
Nakon njegova sloma i hitnog preuzimanja 2023., UBS je ostao jedina velika globalna švicarska banka. Istodobno je postao još veći i važniji za gospodarstvo zemlje.
Švicarska sada želi biti sigurna da takvu banku više nikada neće morati spašavati.
Nova pravila za UBS trebala bi stvoriti mnogo veći kapitalni jastuk za slučaj nove krize. Za banku bi račun mogao iznositi oko 20 milijardi dolara dodatnog kapitala.
UBS smatra da je to previše. Dio parlamenta također traži blaže rješenje.
Tri godine nakon Credit Suissea tako počinje nova bitka: koliko košta banka koja više ne smije propasti?
Nova pravila za UBS proizlaze iz jedne slabosti
Švicarska vlada želi da sistemski važne banke vlastitim kapitalom u cijelosti pokriju vrijednost svojih stranih podružnica.
Iako pravilo formalno nije napisano samo za jednu banku, jasno je koga najviše pogađa.
UBS.
Logika vlade proizlazi iz iskustva Credit Suissea. Ako veliki gubici nastanu u američkoj, britanskoj ili nekoj drugoj stranoj podružnici, matična banka mora imati dovoljno kapitala da ih apsorbira.
Za UBS to znači oko 20 milijardi dolara dodatnog CET1 kapitala.
CET1 je najčvršći financijski jastuk koji banka ima. Sastoji se uglavnom od kapitala dioničara i zadržane dobitiZadržana dobit (engl. retained earnings) je dio vlasničke ....
Za regulatora je to sigurnost.
Za banku je trošak.
UBS ne želi 20 milijardi dolara zaključanog kapitala
UBS tvrdi da bi predložena pravila bila pretjerana i stroža od onih kojima podliježu mnogi njegovi međunarodni konkurenti.
I tu dolazimo do stvarnog sukoba.
Više kapitala znači veću sposobnost banke da preživi gubitke. Ali znači i manje novca koji može koristiti za poslovanje, ulaganja ili povrat dioničarima.
Za globalnu banku koja konkurira američkim i europskim divovima to nije mala razlika.
Švicarska zato pokušava riješiti jedan problem bez stvaranja drugog.
Želi UBS koji je dovoljno kapitaliziran da ga država ne mora spašavati, ali ne toliko opterećen da izgubi utrku s konkurentima.
Parlament traži kompromis
Upravo se zato u parlamentu pojavila mogućnost blažeg modela.
Jedna od opcija omogućila bi UBS-u da dio novih zahtjeva pokrije AT1 obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... umjesto isključivo najskupljim CET1 kapitalom.
Za UBS bi to moglo biti znatno povoljnije.
Ali postoji problem.
AT1 obveznice već su odigrale kontroverznu ulogu u posljednjoj švicarskoj bankarskoj krizi. Tijekom spašavanja Credit Suissea regulator je otpisao oko 16 milijardi švicarskih franaka tih vrijednosnih papira.
Ulagači su pretrpjeli velike gubitke, a odluka je pokrenula pravne sporove.
Švicarska sada razmatra kako ojačati upravo te instrumente i istodobno ih koristiti kao dio mogućeg kompromisa za UBS.
Credit Suisse je nestao, „too big to fail“ nije
To je najvažniji dio cijele priče.
Preuzimanje Credit Suissea zaustavilo je bankarsku krizu, ali je Švicarskoj ostavilo još veću dominantnu banku.
UBS danas upravlja bilancom koja je golema u odnosu na veličinu švicarskog gospodarstva. Eventualna buduća kriza zato bi državi ostavila vrlo malo prostora za pogrešku.
Zbog toga su nova pravila za UBS puno više od rasprave o kapitalnim omjerima.
Radi se o tome tko će snositi rizik ako stvari ponovno krenu loše.
Vlada želi da što veći dio tog rizika nose banka i njezini investitori. UBS upozorava da pretjerana zaštita može oslabiti njegov poslovni model.
Obje strane imaju što izgubiti.
Švicarska sada plaća cijenu spašavanja Credit Suissea
Najveći paradoks nastao je upravo spašavanjem Credit Suissea.
Švicarska je 2023. riješila problem jedne sistemski važne banke tako što ju je spojila s drugom. Time je spriječila neposrednu krizu, ali je istodobno UBS učinila još važnijim.
Sada pokušava smanjiti rizik koji je takvim rješenjem dodatno koncentrirala.
Ako parlament prihvati stroga nova pravila za UBS, banka bi mogla platiti cijenu kroz desetke milijardi dodatnog kapitala. Ako ih znatno ublaži, ponovno se otvara pitanje tko će snositi gubitke u sljedećoj krizi.
Zato ovdje nije presudno je li 20 milijardi dolara previše ili premalo.
Pravo pitanje je koliko kapitala treba banci koju Švicarska više nikada ne smije biti prisiljena spašavati.
