Cijene nafte pale su u četvrtak nakon šest uzastopnih trgovinskih sesija rasta. Slabije prognoze globalne potražnje i snažan rast američkih zaliha ponovno su došli u središte pozornosti, dok neizvjesnost oko Hormuškog tjesnaca i dalje ograničava veći pad cijena.
Terminski ugovori za Brent pojeftinili su 0,47 posto, na 88,56 dolara po barelu, dok je cijena WTI-ja također pala.“ Tržište se nakon višednevnog rasta ponovno okreće temeljnim pokazateljima ponude i potražnje.
Geopolitički rizik, međutim, nije nestao. Pregovori između SAD-a i Irana o oživljavanju privremenog sporazuma i dalje su bez pomaka, a nema napretka ni prema ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih plovnih putova za transport nafte.
Reuters prenosi procjenu analitičara ING-a prema kojoj između Washingtona i Teherana nije bilo značajnijih novih pomaka te dvije strane i dalje ostaju u zastoju.
Upravo je neizvjesnost oko Hormuza bila jedan od glavnih razloga rasta cijena tijekom proteklog tjedna. Bez jasnog odgovora kada bi se promet tim plovnim putem mogao normalizirati, tržište i dalje u cijenu nafte uračunava znatan geopolitički rizik.
Američke zalihe iznenadile tržište
Pritisak na cijene sada dolazi s druge strane tržišta.
Američke komercijalne zalihe sirove nafte prošlog su tjedna porasle za čak 17,4 milijuna barela, na 424,4 milijuna barela. Bio je to najveći tjedni rast od siječnja 2023. godine.
Brojka je posebno iznenadila tržište jer su analitičari u Reutersovoj anketi očekivali pad zaliha od 1,4 milijuna barela.
Veliko povećanje zaliha povezano je s padom američkog izvoza. Istodobno je ponovno otvorilo pitanje koliko je globalna potražnja za naftom zapravo snažna.
OPEC i IEA smanjili očekivanja
Dodatni pritisak stigao je iz novih prognoza dviju najvažnijih organizacija koje prate svjetsko tržište nafte.
OPEC je smanjio procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u 2026. na 580.000 barela dnevno.
Još pesimističniju sliku daje Međunarodna agencija za energiju (IEA). Ona sada očekuje da će se globalna potrošnja ove godine smanjiti za 1,6 milijuna barela dnevno. Samo mjesec ranije predviđala je pad od milijun barela dnevno.
IEA slabiju potražnju povezuje s višim cijenama i ograničenom opskrbom zbog rata SAD-a i Izraela s Iranom.
Istodobno očekuje i snažan pad globalne ponude. To pokazuje koliko je trenutačna situacija na tržištu neuobičajena: potražnja slabi, ali ni ponuda nije dovoljno snažna da bi cijene znatnije pale.
Hormuz i dalje drži cijene nafte
Tržište se tako našlo između dvije suprotne sile.
S jedne strane stoje rast američkih zaliha i sve slabije prognoze potrošnje. S druge je Hormuški tjesnac, kroz koji je prije rata prolazila približno petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Sigurnosna situacija dodatno otežava procjenu stvarne ponude. Analitičari Haitong Futuresa upozoravaju da brodovi zbog povećanog rizika isključuju signale sustava za automatsku identifikaciju (AIS). Time se smanjuje transparentnost pomorskog prometa i tržištu otežava praćenje stvarnih tokova nafte.
Dok se ne pojavi jasniji odgovor na pitanje kada bi se promet kroz Hormuz mogao normalizirati, geopolitička premija ostat će ugrađena u cijenu nafte.
Tržište zato trenutačno prati dvije brojke gotovo jednako pozorno: koliko će globalna potražnja oslabjeti i koliko će nafte doista stići do kupaca. Odgovor na ta dva pitanja mogao bi odrediti sljedeći veći smjer cijena nafte.
