Otkaza je bilo mnogo. Posebno u tehnološkom sektoru. Ono što je puno teže dokazati jest koliko ih je doista izazvala umjetna inteligencija.
Kompanije istodobno smanjuju broj zaposlenih, restrukturiraju poslovanje i ulažu goleme iznose u AI. Dio rezova povezan je s automatizacijom, ali dio dolazi nakon pretjeranog zapošljavanja, rezanja troškova i promjene poslovnih prioriteta.
Zato možda dokaz AI revolucije tražimo na pogrešnom mjestu.
Mnogo zanimljiviji signal pojavljuje se među ljudima koji uopće nisu zaposleni.
Najnovija analiza Goldman Sachs Researcha pokazuje da zapošljavanje slabi upravo u djelatnostima najizloženijima AI automatizaciji. Učinak je još malen na razini cijelog gospodarstva. Puno je vidljiviji među ljudima koji tek pokušavaju ući u određenu profesiju.
AI zasad ne briše cijela zanimanja. Ali počinje preuzimati zadatke koji su desetljećima služili kao ulazna vrata u njih.
Prvi trag već se vidi
Goldman je usporedio zaposlenost i oglase za posao u razvijenim gospodarstvima s potencijalom pojedinih djelatnosti za AI automatizaciju.
Od druge polovice 2022. sektori s većim potencijalom automatizacije uglavnom bilježe slabiji rast otvorenih radnih mjesta. Veza je posebno izražena u SAD-u, Njemačkoj i Australiji.
Call centri ekstreman su primjer. Zaposlenost u toj djelatnosti nalazi se oko 39 posto ispod dugoročnog trenda u SAD-u, 33 posto u Kanadi i 27 posto u Njemačkoj. Sličan obrazac pojavljuje se u izdavanju softvera, menadžerskom savjetovanju i oglašavanju.
To nije dokaz da je sva razlika posljedica AI-ja. Gospodarski ciklus, outsourcing i troškovi rada također utječu na zapošljavanje.
Ali Goldman već neko vrijeme upozorava da se AI udar koncentrira u pojedinim dijelovima tržišta rada, dok ukupne brojke mogu izgledati sasvim zdravo.
Najveći problem mogao bi biti prvi posao
Kada se promatraju stotine zanimanja, povećanje izloženosti AI-ju od deset posto povezano je s tek oko 0,1 postotnim bodom slabijeg godišnjeg rasta zaposlenosti u SAD-u, Kanadi i Francuskoj.
Kod početnih pozicija učinak je znatno veći. U Australiji prelazi 0,6 postotnih bodova, a u SAD-u 0,2 boda.
Razlog nije teško pronaći.
Sažimanje dokumenata. Prva verzija prezentacije. Osnovno kodiranje. Pretraživanje podataka. Jednostavna analiza. Standardizirana komunikacija s korisnicima.
AI upravo takve zadatke sve lakše preuzima.
A dugo su bili posao početnika.
Problem zato nije samo koliko bi radnih mjesta AI mogao ukinuti. Pitanje je kako će budući senior postati senior ako nestane dio posla na kojem se nekada učilo.
Radno mjesto može nestati bez ijednog otkaza
Tu se krije promjena koju je najlakše previdjeti.
Kompanija ne mora otpustiti pet analitičara i objaviti da ih je zamijenila umjetnom inteligencijom. Dovoljno je da tim koji bi nekada činilo deset ljudi sljedeće godine ima osam.
Nitko nije dobio „AI otkaz“.
Dvoje ljudi jednostavno nikada nije zaposleno.
Ako jedan zaposlenik uz AI može napraviti više, kompanija dobiva veću produktivnost bez dramatičnog restrukturiranja. Kada se isti obrazac ponovi u tisućama kompanija, posljedice se prvo vide u manjem broju oglasa i većoj konkurenciji za početne pozicije.
Zato ni utjecaj umjetne inteligencije na različita zanimanja nije jednak. Ključno je može li AI zamijeniti zadatak ili samo pomoći čovjeku da ga obavi brže.
Call centri pokazuju kako bi promjena mogla izgledati
Call centri dobar su laboratorij.
AI već može prepoznati razlog poziva, dohvatiti podatke o korisniku, predložiti odgovor agentu ili samostalno riješiti jednostavan zahtjev.
Čovjek zato ne mora nestati. Složeni problemi, pregovaranje ili nezadovoljni korisnici i dalje mogu zahtijevati ljudsku procjenu.
Ali kompaniji možda više ne treba 1.000 agenata.
Možda joj treba 800. Kasnije 600.
Takva tiha erozija radnih mjesta mnogo je realniji scenarij od onoga u kojem ljude preko noći zamijene računala.
Ista se logika može preslikati na računovodstvo, pravnu administraciju, marketing, financijsku analitiku, programiranje i konzultantski rad. Allianz Partners planira ukinuti do 1.800 radnih mjesta, ponajprije u korisničkoj podršci, administraciji i obradi zahtjeva – upravo ondje gdje AI najlakše preuzima rutinske zadatke.
Ukloniti rutinu nije problem. Ukloniti način na koji učimo jest
Postoji i dobra strana automatizacije.
Velik dio tradicionalnog početničkog posla nije bio posebno kreativan. Mladi odvjetnik pregledavao je stotine stranica dokumenata. Analitičar prepisivao brojke. Programer pisao repetitivni kod.
Ako AI ukloni takav posao, to može biti napredak.
Problem nastaje kada kompanija automatizira zadatak, ali ne osmisli novi način na koji početnik postaje stručnjak.
Jer rutinski posao nije imao samo proizvodnu funkciju. Imao je i obrazovnu.
Kroz stotine modela analitičar je učio prepoznati pogrešnu brojku. Kroz ugovore je odvjetnik počeo uočavati problematičnu klauzulu. Kroz razgovore s korisnicima zaposlenik je učio što ljude zapravo ljuti.
AI može ukloniti vježbu prije nego što ukloni potrebu za znanjem koje se njome stjecalo.
To pitanje više nije teorijsko. Novo istraživanje korištenja ChatGPT Enterprisea u više od 1.500 organizacija pokazuje da je intenzitet korištenja posebno visok upravo među zaposlenicima na početku karijere. AI se pritom koristi za pisanje, tehničke zadatke, komunikaciju i sintezu informacija – upravo za velik dio poslova na kojima su početnici tradicionalno stjecali iskustvo.
Ne nestaje potreba za ljudima. Mijenja se ono što moraju znati
Tu priča dobiva drugi smjer.
AI ne mora samo smanjivati potražnju za određenim radnicima. Može povećati vrijednost drugih.
Promjena zato nije jednostavno:
čovjek → AI.
Sve češće izgleda ovako:
radnik bez AI vještina → radnik koji uz AI može napraviti više.
To kompanijama stvara zanimljiv paradoks. Danas mogu imati produktivnije mlade zaposlenike. Ali ako zbog te produktivnosti zaposle premalo početnika, sutra bi mogle ostati bez dovoljno ljudi koji su imali priliku postati stručnjaci.
AI revolucija možda će izgledati vrlo dosadno
Goldman Sachs i dalje ne očekuje trajnu masovnu nezaposlenost. Njegov osnovni scenarij podrazumijeva razdoblje tranzicije u kojem će AI istisnuti dio radnika, ali će produktivnost i nova radna mjesta s vremenom apsorbirati velik dio udara. Banka procjenjuje da bi nezaposlenost tijekom tranzicije mogla privremeno porasti za oko pola postotnog boda.
Zato bi najveća pogreška bila čekati milijune otkaza kao dokaz da je AI promijenio tržište rada.
Promjena može izgledati mnogo običnije.
Jedan oglas koji nije objavljen. Jedan mladi zaposlenik manje u timu. Tri pripravnika umjesto pet. Senior koji uz AI napravi posao za koji mu je nekada trebalo nekoliko mlađih kolega.
Nema jednog dramatičnog dana kada je umjetna inteligencija „preuzela poslove“.
Možda ćemo revoluciju prepoznati tek naknadno, u generaciji ljudi koja je otkrila da je najteži dio karijere postalo upravo ono što je nekada bilo najjednostavnije – dobiti priliku da je započne.
