Iako se diljem Europe svakodnevna plaćanja sve češće obavljaju karticama i mobitelima, količina gotovine u optjecaju ne prestaje rasti. Strah od ratova, prirodnih katastrofa i kibernetičkih napada potiče građane da kod kuće drže novac za hitne situacije.
Vrijednost euronovčanica u optjecaju porasla je s približno bilijun eura 2016. godine na 1,6 bilijuna eura u lipnju ove godine, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB), koje prenosi Guardian.
Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a, na konferenciji MacGill Summer School u Irskoj upozorio je na zanimljiv paradoks: gotovina se sve manje koristi za svakodnevna plaćanja, ali je građani istodobno drže sve više.
„Ukupna količina novčanica nastavlja rasti. Njihova upotreba u transakcijama pada, ali ukupna količina raste“, rekao je Lane.
Jedan od razloga za takav trend je strah od mogućih poremećaja digitalnih sustava plaćanja. Kibernetički napadi ili druge krizne situacije mogli bi privremeno onemogućiti kartična i mobilna plaćanja. Prošle je godine, primjerice, dugotrajni kibernetički napad na britanski Marks & Spencer tjednima onemogućavao internetske narudžbe.
EU građanima preporučuje krizne zalihe
Europska unija još je 2025. godine građanima preporučila pripremu zaliha hrane, vode i drugih osnovnih potrepština dovoljnijih za najmanje 72 sata. Takav krizni paket, namijenjen situacijama poput požara, poplava, oluja i kibernetičkih napada, trebao bi uključivati i određenu količinu gotovine.
ECB, koji podatke o novčanicama prati od 2002. godine, bilježi njihov kontinuirani rast. U optjecaju je danas više od 31 milijarde euronovčanica, u odnosu na oko 24 milijarde neposredno prije pandemije, 2019. godine. Najzastupljenija je prošle godine bila novčanica od 50 eura, a slijedila ju je ona od 100 eura.
Koliko gotovine imati kod kuće?
Austrija, Finska, Njemačka, Švedska i Nizozemska već preporučuju građanima da po kućanstvu drže između 70 i 100 eura u gotovini. Taj bi iznos trebao biti dovoljan za osnovne potrebe tijekom 72 sata u slučaju da internetsko ili mobilno plaćanje prestane funkcionirati.
Olive McCarthy, profesorica sa Sveučilišta College Cork koja se bavi financijskom uključenošću, upozorava, međutim, da gotovina ne bi smjela postati isključivo pričuva za krizne situacije.
„Savjet da držimo gotovinu za hitne slučajeve ima smisla i podsjeća nas da moramo biti spremni kada zakažu digitalni sustavi. No važno je da gotovinu ne počnemo promatrati isključivo kao rezervu. Ako je prestanemo koristiti kada nema krize, možda je neće biti jednostavno koristiti kada nam doista zatreba“, rekla je.
Gotovina ostaje važna i u svakodnevnom životu
ECB gotovinu smatra važnim dijelom pripremljenosti za krizne situacije. Istodobno, činjenica da se njome sve manje plaća u svakodnevnim transakcijama, dok je građani sve više čuvaju, predstavlja svojevrstan europski paradoks.
Lane je upozorio i na potrebu očuvanja dostupne mreže bankomata diljem Europske unije kako bi građani i u kriznim okolnostima mogli doći do gotovine.
McCarthy ističe da dio potrošača gotovinu bira zbog privatnosti i praktičnosti. Ona je posebno važna starijim i drugim ranjivim građanima, uključujući žrtve obiteljskog nasilja koje mogu ovisiti o gotovini ako partner kontrolira njihovu potrošnju.
Gotovina pritom može imati i edukativnu ulogu. Djeci može pomoći u razumijevanju vrijednosti novca, potrošnje i upravljanja osobnim financijama.
Poruka europskih institucija tako je jednostavna: bez obzira na ubrzanu digitalizaciju plaćanja, gotovina još nije izgubila svoju vrijednost. Naprotiv, u svijetu sve češćih kriznih situacija mnogi je ponovno promatraju kao važnu financijsku pričuvu.
