Ekstremne vrućine u Njemačkoj više nisu samo vremenski problem. Ovogodišnji toplinski valovi i višetjedna suša mogli su gospodarstvo stajati najmanje 36 milijardi eura, prema procjeni Greenpeacea. To odgovara približno 0,8 do 0,9 posto njemačke godišnje gospodarske aktivnosti, a najveći pojedinačni račun dolazi od gubitka produktivnosti.
Greenpeace ukupnu štetu procjenjuje između 36 i 42 milijarde eura. Donju granicu pritom ne smatra konačnim računom jer dio posljedica još nije moguće pouzdano izračunati.
Kada temperatura tjednima ostaje previsoka, šteta se više ne mjeri samo hektarima uništenih usjeva. Pada produktivnost, rastu zdravstveni troškovi, a suša otežava poljoprivredu i transport.
Ovoga ljeta Njemačka je dobila prilično jasnu sliku koliko to može koštati.
Najveći gubitak nastaje dok ljudi rade
Najveća pojedinačna stavka krije se na radnom mjestu.
Oko 10,8 milijardi eura odnosi se na gubitke produktivnosti i proizvodnje tijekom procijenjenih 25 dana ekstremnih vrućina.
Visoke temperature posebno pogađaju građevinarstvo, logistiku, poljoprivredu i proizvodnju. Ali problem ne završava s poslovima na otvorenom. U uredima, školama i drugim prostorima bez odgovarajućeg hlađenja pada koncentracija, raste umor, a rad postaje manje učinkovit.
Ekstremne vrućine tako kompanijama stvaraju trošak čak i kada nijedan stroj nije oštećen i nijedna tvornica nije zatvorena.
Zdravstvo i šume dodaju milijarde
Drugi veliki dio računa povezan je sa zdravljem.
Greenpeace ekonomski vrednuje izgubljene godine života zbog posljedica vrućine na oko 6,9 milijardi eura, dok dodatno opterećenje zdravstvenog sustava procjenjuje na 1,54 milijarde.
Šteta na šumama kreće se između pet i 7,5 milijardi eura. Poljoprivreda dodaje još oko 3,4 milijarde.
Tu račun još nije završen.
Neke posljedice nije bilo moguće pouzdano izračunati. Među njima su problemi u energetskom sustavu zbog manjka vode za hlađenje elektrana te dio zdravstvenih posljedica pogoršane kvalitete zraka.
Stvarna šteta zato bi mogla biti veća.
Kada presuši Rajna, račun stiže industriji
Njemačka ima još jednu posebno osjetljivu točku – Rajnu.
Rijeka je jedna od ključnih europskih prometnih arterija za kemikalije, naftne derivate, ugljen, žitarice i industrijske sirovine.
Niski vodostaji ograničavaju količinu tereta koju brodovi mogu prevoziti. Za istu količinu robe potrebno je više plovidbi, a transport postaje skuplji.
Greenpeace samo gospodarsku štetu povezanu s niskim vodostajem Rajne procjenjuje između 3,4 i 4,5 milijardi eura.
Tvornica ne mora biti pogođena sušom da bi pretrpjela njezin trošak. Dovoljno je da sirovine do nje stižu sporije i skuplje.
Klimatski rizik ulazi u bilance
Problem je puno širi od jednog njemačkog ljeta. Ekstremne temperature već mijenjaju ekonomiju Europe kroz slabiju produktivnost, veće troškove i pritisak na poljoprivredu, industriju i turizam.
Ovogodišnja Njemačka toj priči daje konkretnu cijenu.
Za kompanije to mijenja način na koji treba promatrati klimatski rizik.
Više nije dovoljno procijeniti može li poplava oštetiti tvornicu ili požar skladište. U račun ulaze zaposlenik koji tijekom toplinskog vala radi sporije, veća potrošnja energije za hlađenje, skuplji prijevoz i sirovine čija cijena raste nakon lošije žetve.
36 milijardi nije samo klimatska brojka
Njemačka je najveće europsko gospodarstvo i jedna od najindustrijaliziranijih zemalja svijeta. Zato 36 milijardi eura nije samo račun jednog ekstremnog ljeta.
To je upozorenje koliko brzo vremenski šok može prijeći iz poljoprivrede u transport, iz transporta u industriju, a iz vrućeg radnog mjesta u slabiju produktivnost cijelog gospodarstva.
Ekstremne vrućine tako prestaju biti nepredvidiv trošak koji dolazi nakon katastrofe. Postaju poslovni rizik koji kompanije i države moraju unaprijed ugrađivati u investicije, infrastrukturu i planiranje.
Njemačkih 36 milijardi eura samo je donja granica računa. I možda najvažnija brojka ovog ljeta nije koliko je bilo stupnjeva, nego koliko je tih nekoliko stupnjeva više na kraju koštalo gospodarstvo.
