Prije nego što je umjetna inteligencija počela raditi poslove ljudi, postojala je platforma na kojoj su ljudi radili poslove koje računala nisu mogla.
Amazon je sada gasi.
Mechanical Turk prestat će raditi 30. rujna 2026., nakon 21 godine. Platforma je povezivala kompanije i istraživače s ljudima spremnima za nekoliko centi označiti fotografiju, prepisati snimku, kategorizirati podatke ili odgovoriti na anketu.
Gašenje Mechanical Turka zato nije samo kraj jednog Amazonova proizvoda. Ono pokazuje koliko se u dva desetljeća promijenilo pitanje što čovjek radi bolje od stroja – i koliko taj rad vrijedi.
Mechanical Turk bio je „umjetna umjetna inteligencija“
Kada je Mechanical Turk pokrenut 2005., ideja je bila jednostavna.
Postojali su zadaci koje su ljudi mogli riješiti gotovo trenutačno, ali računala nisu. Umjesto zapošljavanja velikog broja ljudi, Amazon je posao razlomio na tisuće sitnih digitalnih zadataka i ponudio ih radnicima širom svijeta.
Nazvao ih je Human Intelligence Tasks – HITs.
U jednom trenutku Mechanical Turk imao je više od 500.000 registriranih radnika, poznatih kao turkeri.
Ime je dobio prema slavnom „automatu“ za igranje šaha iz 18. stoljeća. Publika je vjerovala da igra stroj, ali u njemu se zapravo skrivao čovjek.
Amazonova digitalna verzija počivala je na sličnom paradoksu: proces je izgledao automatizirano, dok je posao u pozadini obavljao čovjek.
Jeff Bezos koncept je zato opisivao kao „artificial artificial intelligence“ – umjetnu umjetnu inteligenciju.
Onda su strojevi naučili raditi posao ljudi
Dvadesetak godina poslije situacija je gotovo obrnuta.
Računalni vid može prepoznati sadržaj fotografije. Govor se automatski pretvara u tekst. Generativni AI sažima dokumente, kategorizira podatke i odgovara na pitanja.
Upravo su to poslovi koji su nekoć stvarali potražnju za Mechanical Turkom.
Amazon je platformu pokušao povezati i s novom AI ekonomijom, nudeći njezinu radnu snagu za označavanje podataka potrebnih za treniranje modela. Ali tržište se u međuvremenu promijenilo.
Pojavile su se specijalizirane kompanije koje ljudski rad više ne organiziraju samo oko jednostavnog označavanja podataka. AI industriji sve više trebaju ljudi sposobni procijeniti je li odgovor modela dobar, usporediti različite odgovore, pronaći pogrešku ili ponuditi stručno znanje koje model tek treba naučiti.
AI nije uklonio čovjeka iz procesa. Pomaknuo ga je na zahtjevniji dio posla.
A onda su ljudi počeli koristiti AI za „ljudske“ zadatke
Možda najbolju sliku tog obrata daje istraživanje švicarskog EPFL-a iz 2023.
Istraživači su radnicima na Mechanical Turku dali zadatak sažimanja teksta, a zatim pokušali utvrditi jesu li ga napravili sami ili uz pomoć velikih jezičnih modela.
Procijenili su da je između 33 i 46 posto sudionika koristilo AI. Rezultat se ne može preslikati na sve poslove na platformi, ali pokazao je problem koji je tek počinjao nastajati.
Mechanical Turk stvoren je zato što računala nisu mogla napraviti određeni posao.
A onda su ljudi kojima je taj posao plaćen počeli koristiti računala da ga naprave umjesto njih.
Istraživači su rad zato prikladno nazvali Artificial Artificial Artificial Intelligence.
To više nije samo zanimljiva anegdota. Za AI industriju postaje ozbiljno pitanje kvalitete podataka.
Ako kompanija plaća ljude kako bi dobila ljudsku procjenu, a oni odgovor generiraju pomoću AI-ja, nastaje zatvoreni krug: AI proizvodi podatke kojima treniramo sljedeći AI.
Ljudski rad nije nestao. Promijenilo se ono što vrijedi
Tu je važnija priča od samog gašenja Mechanical Turka.
Prva generacija digitalnog rada plaćala je ljude za ono što računalo nije moglo napraviti.
Sljedeća ih je plaćala da označavaju podatke kako bi računalo naučilo.
Danas AI već obavlja velik dio jednostavnijih zadataka, a ljudima sve češće ostaju procjena rezultata, razumijevanje konteksta i rješavanje složenijih problema.
Vrijednost se pomiče od izvršenja prema prosudbi.
Na Financa.ba smo nedavno pisali kako vještine budućnosti sve više postaju prosudba, prilagodljivost, komunikacija i preuzimanje odgovornosti, upravo zato što AI preuzima sve veći dio rutinskog intelektualnog rada.
Mechanical Turk sada daje vrlo konkretan primjer kako ta promjena izgleda u praksi.
Što danas vrijedi više nego prije 21 godinu?
Kada je Mechanical Turk nastao, čovjek je imao tržišnu vrijednost već zato što je mogao pogledati fotografiju i razumjeti što je na njoj.
Danas to više nije rijetka sposobnost.
Vrijednost se pomiče prema složenijoj prosudbi, specijalističkom znanju, razumijevanju konteksta i odgovornosti za odluku.
Tehnologija nije samo automatizirala dio ljudskog rada. Pomaknula je granicu između onoga što je lako zamjenjivo i onoga što ostaje vrijedno.
Mechanical Turk odlazi, ali njegov paradoks ostaje
Amazon će 30. rujna ugasiti platformu nastalu u vremenu kada je ljudska inteligencija bila najjednostavnije rješenje za ograničenja računala.
Danas imamo suprotan problem.
Strojevi mogu napraviti sve više onoga što smo donedavno smatrali isključivo ljudskim poslom. Zato kompanije i zaposlenici ponovno moraju odrediti gdje čovjek stvara vrijednost koju tehnologija ne može lako replicirati.
Mechanical Turk ne pokazuje da ljudski rad nestaje.
Pokazuje nešto važnije: svaki posao koji se može svesti na jednostavan i ponovljiv zadatak gubi vrijednost kada ga tehnologija nauči raditi.
A kako strojevi postaju sposobniji, vrijednost se seli prema onome što je teže pretvoriti u algoritam.
Prosudbi, znanju, kontekstu i odgovornosti.
