Europa ponovno više troši na robu iz svijeta nego što na tom tržištu zarađuje.
Europska unija u drugom tromjesečju 2026. zabilježila je trgovinski deficit od 21,8 milijardi eura, prvi kvartalni minus od drugog tromjesečja 2023., kada su trgovinsku bilancu snažno pritiskale posljedice energetske krize.
Ovoga puta uvoz je dosegnuo 701,8 milijardi eura, dok je izvoz iznosio 680 milijardi. Ali 21,8 milijardi eura nije najvažniji broj u novim podacima.
Mnogo više o europskoj slabosti govori 101,1 milijarda eura minusa u trgovini energentima. Industrija i dalje stvara velike suficite, ali energetski račun ponovno ih nadjačava.
Trgovinski deficit vratio se nakon tri godine
Promjena se dogodila brzo.
U odnosu na prvo tromjesečje izvoz EU-a porastao je 5,4 posto, odnosno 34,9 milijardi eura. Uvoz je, međutim, skočio gotovo dvostruko brže – 9,9 posto ili 63,4 milijarde eura.
Rezultat je prelazak trgovinske bilance u minus i nastavak trenda koji smo pratili i ranije. Na Financa.ba smo u srpnju pisali kako je europski trgovinski višak gotovo nestao. Novi podaci pokazuju sljedeću fazu: suficit se pretvorio u deficit.
No razlog nije ravnomjerno pogoršanje europske trgovine.
Energija je napravila najveću razliku
Energetski deficit EU-a u samo jednom tromjesečju porastao je sa 71,3 na 101,1 milijardu eura.
Pogoršanje od gotovo 30 milijardi eura veće je od ukupnog trgovinskog deficita Unije.
To otkriva važnu razliku.
Europa nije prestala stvarati izvozne viškove. Energetski račun ponovno je postao dovoljno velik da ih nadjača.
Deficit u trgovini sirovinama također je porastao, sa 7,9 na 9,4 milijarde eura, dok je kod ostalih industrijskih proizvoda povećan s 8,3 na 9,1 milijardu.
S druge strane bilance nalaze se sektori u kojima Europa i dalje ima snažnu poziciju.
Suficit u kemijskim proizvodima povećan je sa 47,1 na 54 milijarde eura, a kod hrane i pića s 10,7 na 11,5 milijardi. Strojevi i vozila donijeli su još 23,2 milijarde eura viška, premda nešto manje nego u prethodnom kvartalu.
Eurostatovi podaci o robnoj trgovini EU-a tako pokazuju dvije strane europske trgovine: snažan izvoz proizvoda visoke dodane vrijednosti i veliku ovisnost o uvozu energije i dijela sirovina.
Kina otkriva drugi problem
Energija objašnjava velik dio ukupnog minusa, ali trgovina s Kinom pokazuje još jednu ranjivost.
U drugom tromjesečju EU je samo u kategoriji strojeva i vozila imao deficit s Kinom od 64,73 milijarde eura. Kod ostalih industrijskih proizvoda minus je dosegnuo 38,33 milijarde.
To je važan signal jer strojevi i vozila tradicionalno pripadaju područjima europske industrijske snage.
Kineska konkurencija više nije koncentrirana na jeftinu potrošačku robu. Sve snažnije ulazi u automobile, baterije, strojeve i druge sektore u kojima Europa pokušava sačuvati tehnološku i proizvodnu prednost.
Energetska ovisnost tako pritišće jednu stranu europske trgovinske bilance, a kineska industrijska konkurencija drugu.
Suficit sa SAD-om također se topi
Treća promjena dolazi s druge strane Atlantika.
Robni suficit EU-a sa SAD-om u drugom tromjesečju spustio se na oko 29 milijardi eura, nakon što je u prva tri mjeseca 2025. dosezao približno 80 milijardi.
U usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine izvoz u SAD pao je 26 posto, dok je uvoz povećan osam posto.
Dio tog pada treba promatrati oprezno. Početkom 2025. europske kompanije ubrzavale su isporuke prije očekivanih američkih carina, pa je usporedna baza neuobičajeno visoka.
Ipak, rezultat je važan: američko tržište više ne kompenzira druge europske trgovinske slabosti u istoj mjeri kao prije.
Trgovinski deficit otkriva širi problem Europe
Jedan kvartal trgovinskog deficita sam po sebi nije dokaz da je europski izvozni model slomljen.
EU i dalje ostvaruje velike suficite u kemijskoj industriji, strojevima, vozilima i hrani. Ali istodobno plaća golem račun za energiju, suočava se sa snažnijom kineskom industrijskom konkurencijom i neizvjesnijim trgovinskim odnosima sa SAD-om.
Zato 21,8 milijardi eura minusa nije najvažniji podatak ovog kvartala.
Važnije je ono što se nalazi ispod njega.
Europa još uvijek zna proizvesti i izvesti robu koju svijet želi kupiti. Problem je koliko joj od vrijednosti koju tako stvara na kraju ostane.
