Berlin je dvije godine pokušavao zadržati Commerzbank izvan kontrole UniCredita. Nakon sastanka njemačkog ministra financija Larsa Klingbeila i Andree Orcela pitanje se promijenilo: njemačka vlada sada pregovara o tome što od Commerzbank mora ostati ako talijanska banka preuzme kontrolu.
Klingbeil traži da Commerzbank ostane izlistan na burzi, zadrži sjedište u Frankfurtu i nastavi financirati njemački Mittelstand. Zaštita zaposlenih također je među zahtjevima Berlina. Orcel je razgovor nazvao konstruktivnim, a obje strane ostavile su otvoren prostor za nastavak razgovora. Dogovor nije objavljen.
To je najvažniji rezultat sastanka. Berlin nije podržao preuzimanje, ali nakon gotovo dvije godine protivljenja sada s Orcelom razgovara o uvjetima pod kojima bi Commerzbank mogao završiti pod kontrolom UniCredita.
UniCredit i Commerzbank sada ulaze u drukčiju fazu
Promjena njemačke taktike nije došla iznenada.
UniCredit je od rujna 2024. postupno povećavao svoju poziciju u Commerzbank unatoč protivljenju Berlina. Danas drži 47,6 posto banke i time je došao nadomak većinskog vlasništva.
Njemačka država još drži 13,3 posto Commerzbank, ostatak državnog spašavanja banke tijekom financijske krize. Taj paket Berlinu ostavlja pregovaračku polugu, ali mnogo manje prostora nego što je imao prije nego što je Orcel izgradio poziciju blizu polovice banke.
Klingbeil je Orcelu na sastanku izravno iznio zahtjeve njemačke vlade, dok su obje strane ostavile otvoren prostor za nastavak razgovora. UniCreditovih 47,6 posto pritom je dovoljno velika pozicija da mu daje snažan utjecaj i prije eventualnog prelaska granice od 50 posto.
To ne znači da je Njemačka dala zeleno svjetlo Orcelu. Znači da je promijenila ono za što se bori.
Berlin sada pokušava sačuvati ono što UniCredit želi mijenjati
Još prije sastanka bilo je jasno što Berlin želi sačuvati od Commerzbank. Klingbeil je sada upravo te zahtjeve stavio pred Orcela.
Njemačka želi da Commerzbank ostane zasebna burzovno izlistana kompanija sa sjedištem u Frankfurtu. Želi očuvati njegovu ulogu u financiranju gospodarstva i zaštititi zaposlenost.
Problem za UniCredit počinje tamo gdje ti zahtjevi ulaze u ekonomsku računicu preuzimanja.
Orcel vidi prostor za oko 1,3 milijarde eura troškovnih ušteda unutar Commerzbank i ranije je govorio o mogućem smanjenju oko 7.000 radnih mjesta. Dio ušteda tražio bi u funkcijama koje se preklapaju, konzultantskim troškovima i međunarodnoj mreži banke.
Ako Berlin uspije zaštititi veći dio postojeće strukture, UniCreditu ostaje manje prostora za uštede zbog kojih preuzimanje financijski ima smisla.
Klingbeil Orcelu zato postavlja okvir unutar kojeg UniCredit mora izračunati koliko mu Commerzbank još vrijedi.
Mittelstand je mjesto na kojem se politički i poslovni interes sudaraju
Zahtjev da se zaštiti financiranje njemačkog Mittelstanda posebno je važan jer se poslovanje dviju banaka već snažno preklapa.
UniCredit u Njemačkoj posluje preko HypoVereinsbanke, dok Commerzbank ima duboke odnose s njemačkim kompanijama i izvoznicima.
Na Financa.ba već smo pisali o snažnoj povezanosti UniCredita i Commerzbank u financiranju njemačkih kompanija. U 72,3 posto financiranja obuhvaćenih analizom njemačkog tržišta sindiciranih kredita sudjeluje najmanje jedna od dvije banke, a u 32,7 posto prisutne su obje.
Krediti u kojima sudjeluju obje banke predstavljali su oko 54,8 posto volumena obuhvaćenog tom analizom.
Za UniCredit je takvo preklapanje mjesto na kojem može tražiti sinergije. Za njemačku kompaniju koja danas održava odnose s obje banke ono može značiti da dvije bankarske veze nakon spajanja završe unutar iste grupe.
Zato Klingbeilovo inzistiranje na Mittelstandu nije pitanje imena koje će ostati na zgradi u Frankfurtu. Radi se o tome tko će nakon preuzimanja odlučivati o financiranju velikog dijela njemačkog korporativnog sektora i koliko će UniCredit promijeniti model na kojem je Commerzbank izgradio taj posao.
Koliko Commerzbanka može ostati, a da posao još ima smisla?
Tu je sada središnje pitanje pregovora.
UniCredit i Commerzbank zajedno bi imali više od 1,3 bilijuna eura aktiveU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja.... Sama veličina Orcelu nije dovoljna. Transakcija mora proizvesti uštede i povrat koji opravdavaju kapital, trošak integracije i rizik preuzimanja.
Commerzbank pritom osporava dio UniCreditove računice. Njemačka banka ranije je procjenjivala da bi složena integracija mogla odnijeti više od 500 milijuna eura prihoda i zahtijevati više od 4,2 milijarde eura troškova provedbe.
To su procjene strane koja se dugo protivila Orcelovu planu, pa ih ne treba tretirati kao prognozu konačnog ishoda. Ali otvaraju problem koji Klingbeilovi zahtjevi sada dodatno pojačavaju.
Ako Commerzbank mora ostati zasebno izlistan, zadržati Frankfurt, velik dio zaposlenosti i postojeći način rada s Mittelstandom, UniCredit mora pronaći granicu između integracije koja donosi uštede i integracije koja počinje uništavati dio vrijednosti koju je kupio.
Promijenio se i ton uprave Commerzbank. Bettina Orlopp početkom rujna potvrdila je izravne razgovore s UniCreditom nakon mjeseci otvorenog protivljenja Orcelovu pristupu. Time se još jedno pitanje pomaknulo: više se ne razgovara samo o tome može li UniCredit doći do kontrole, nego što bi nakon toga napravio s bankom.
Commerzbank postaje test europske bankarske konsolidacije
Slučaj će se zato pratiti i izvan Njemačke i Italije.
ECB godinama želi više prekograničnih povezivanja banaka. Veće europske grupe trebale bi lakše raspoređivati kapital između tržišta i konkurirati mnogo većim američkim bankama.
UniCredit i Commerzbank pokazuju gdje ta ideja nailazi na stvarnost.
Kada talijanska banka dođe nadomak kontrole velike njemačke banke, rasprava se vrlo brzo vraća na Frankfurt, radna mjesta, upravljanje i kredite domaćim kompanijama. Nacionalne granice koje bankarska unija pokušava smanjiti ponovno postaju vidljive.
Ako Berlin i UniCredit pronađu model u kojem Njemačka štiti nekoliko ključnih interesa, a Orcelu ostaje dovoljno prostora za integraciju, Commerzbank može postati važan primjer za buduća prekogranična preuzimanja u Europi.
Ako njemački zahtjevi ostave premalo prostora za sinergije, poruka će biti drukčija.
Gotovo polovicu Commerzbank Orcel je uspio osigurati bez podrške Berlina. Sada mora pokazati može li iz banke izvući vrijednost koju očekuje, a istodobno sačuvati dovoljno Commerzbanka da politički otpor više ne blokira ono što želi napraviti nakon stjecanja kontrole.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
