Revolut već ima 1,3 milijuna korisnika u Švicarskoj, ali mnogima još nije banka u koju sjeda plaća. Zahtjev za švicarsku bankarsku licencu pokušaj je da se upravo to promijeni. Kompanija planira tijekom pet godina uložiti više od 150 milijuna franaka kako bi od aplikacije koju koristi gotovo četvrtina tržišta napravila banku u kojoj korisnici drže veći dio svog novca.
Zahtjev je predan regulatoru FINMA-i, a postupak odobravanja tek slijedi. Revolut procjenjuje da trenutačno doseže oko 24 posto švicarskog tržišta, a u sljedeće dvije do tri godine želi prijeći 40 posto, objavio je Reuters.
Broj novih korisnika ipak ne govori koliko je taj odnos vrijedan. Revolut već ima veliku bazu. Pitanje je koliko financijskog života svakog od tih 1,3 milijuna ljudi može prebaciti na vlastitu platformu.
Razlika počinje s plaćom
Revolut u sadašnjem modelu u Švicarskoj ne može ponuditi račune za primanje plaće ni investicijske račune denominirane u švicarskim francima.
Puna bankarska licenca otvorila bi put računima za plaću sa švicarskim IBAN-om, pristupu švicarskom sustavu zaštite depozita, eBillu i obradi plaćanja za trgovce. Revolut razmatra i Pillar 3a mirovinsku štednju te TWINT.
Za ekonomiku banke račun za plaću posebno je važan.
Korisnik koji Revolut koristi za putovanja, zamjenu valuta ili dio svakodnevne potrošnje najprije prima novac u drugoj banci, a zatim dio prebacuje u aplikaciju. Kada plaća počne sjedati izravno na Revolut, mijenja se početna točka odnosa: novac prvo dolazi Revolutu.
Dio ostaje na računu, dio prolazi kroz plaćanja, a korisnik može iz iste aplikacije štedjeti ili investirati. Banka tada dobiva priliku ponuditi više proizvoda osobi koju nije morala ponovno pridobivati kao novog klijenta.
McKinsey je u svom Global Banking Annual Reviewu za 2025. utvrdio da banka koju korisnik smatra primarnom ima dvostruko veću vjerojatnost cross-sella te tri do četiri puta veću vjerojatnost da će biti među institucijama koje korisnik razmatra kada mu zatreba sljedeći financijski proizvod.
Za Revolut je zato važnije gdje Švicarcu sjeda plaća nego ima li njegovu aplikaciju instaliranu na telefonu.
Revolut već vidi što se događa kada odnos postane dublji
Broj korisnika koji Revolut koriste kao svoju primarnu banku porastao je 45 posto tijekom 2025. godine.
Istodobno je broj retail korisnika povećan oko 30 posto, dok su sredstva klijenata porasla 66 posto, na približno 67,5 milijardi dolara. Prosječno stanje na tekućim računima postojećih korisnika povećano je 11 posto, a broj transakcija po korisniku 24 posto, pokazuju Revolutovi rezultati za 2025. godinu.
Financa.ba je ranije analizirala kako se Revolutov brzi rast sudara sa zahtjevima koji dolaze s klasičnim bankarstvom. Švicarski plan pokazuje drugu stranu iste priče: kompanija sada ulaže u lokalnu infrastrukturu kako bi preuzela veći dio bankovnog odnosa s korisnikom.
Revolut je u 2025. ostvario oko šest milijardi dolara prihoda i 2,3 milijarde dolara dobiti prije poreza. Kartična plaćanja i prihodi od kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... činili su po nešto više od petine prihoda, dok ostatak dolazi iz pretplata, wealth poslovanja, deviznih transakcija i drugih izvora.
Licenca treba riješiti i problem koji aplikacija ne može
Revolutov globalni rast pokazuje da kompanija zna privući korisnike. Švicarska otvara teže pitanje: hoće li joj korisnici povjeriti veći dio svoje imovine?
David Tirado, Revolutov glavni komercijalni direktor, rekao je prilikom objave zahtjeva da kompaniji u odnosu na etablirane švicarske banke još nedostaje povjerenje.
Tu bankarska licenca dobiva konkretnu vrijednost.
Današnji švicarski IBAN kod Revoluta ne znači da je korisnik klijent švicarske banke. Esisuisse navodi da kod takvih virtualnih IBAN-a korisnik nije ugovorna strana švicarske banke te zato nema zaštitu švicarskog sustava osiguranja depozita. Depoziti mogu biti zaštićeni sustavom druge države.
Kod Revolut Bank UAB depoziti su trenutačno osigurani litavskim sustavom do 100.000 eura po deponentu, dok bi švicarska licenca otvorila pristup lokalnom sustavu zaštite depozita.
Za korisnika koji Revolut drži kao dodatnu karticu ta razlika možda nije presudna. Za nekoga tko ondje treba primati plaću i držati znatno veći dio svoje štednje postaje relevantnija.
Depozit mijenja ekonomiku korisnika
Revolutova sredstva klijenata u 2025. rasla su više nego dvostruko brže od broja retail korisnika. Upravo zato rast baze više nije dovoljan pokazatelj razvoja poslovanja.
Depoziti stvaraju prihod od kamata i daju banci stabilniju bazu za razvoj drugih proizvoda. Revolutov kreditni portfelj u 2025. više je nego udvostručen, na približno 2,9 milijardi dolara.
Kompanija nije najavila da će nakon dobivanja švicarske licence odmah nuditi kredite na tom tržištu. Kreditiranje zato nije dio najavljene švicarske ponude, ali pokazuje zašto primarni bankovni odnos može imati veću ekonomsku vrijednost od povremenog korištenja kartice.
Revolut želi biti i s druge strane plaćanja
Švicarski plan uključuje i obradu plaćanja za trgovce.
To proširuje računicu izvan građana. Revolut Business imao je krajem 2025. oko 767.000 poslovnih klijenata, 33 posto više nego godinu ranije, i činio je 16 posto ukupnih prihoda grupe.
Ako u Švicarskoj poveže račune potrošača s uslugama za trgovce, Revolut može sudjelovati i kada njegov korisnik plaća i kada poslovni klijent prima novac.
Tada i ulaganje od 150 milijuna CHF izgleda drukčije. Revolut tim novcem tijekom pet godina planira razvijati proizvode, zapošljavati i graditi samostalnu lokalnu bankarsku strukturu. Današnji tim od oko 30 zaposlenih planira utrostručiti do kraja 2027.
Što 40 posto tržišta neće pokazati
Revolut želi povećati penetraciju u Švicarskoj s približno 24 na više od 40 posto u dvije do tri godine.
Sam rast penetracije neće pokazati koliko je uspio produbiti odnos s korisnicima. Za to su važni drugi pokazatelji: koliko ih ondje prima plaću, koliko novca drže na računima i koliko Revolutovih proizvoda koriste.
Rezultati iz 2025. već pokazuju taj smjer. Retail baza porasla je 30 posto, sredstva klijenata 66 posto, a broj korisnika koji Revolut koriste kao primarnu banku 45 posto.
Švicarska će zato dati odgovor na zanimljivije pitanje od toga može li Revolut doći do 40 posto tržišta. Korisnike već ima. Sada pokušava postati mjesto na koje njihov novac prvo dolazi.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
