Prodaja raste, a novca nema? Provjerite koliko vam zalihe vežu kapital

Trgovac može povećavati prodaju, iskazivati dobit i istodobno imati sve manje raspoloživog novca. Kapital vezan u zalihama smanjuje raspoloživa sredstva, a odgoda plaćanja kupcima dodatno produljuje vrijeme do naplate

Prema istraživanju Allianz Tradea objavljenom u srpnju 2026. , globalni ciklus pretvaranja novca uloženog u poslovanje natrag u naplaćeni novac u 2025. premašio je 67 dana. Prema Allianzovoj analizi, zalihe objašnjavaju više od 80 posto promjene tog pokazatelja između 2014. i 2025. godine.

Kompanije pritom drže dodatnu robu kako bi se zaštitile od prekida opskrbe. Riječ je o globalnim podacima, ne o prosjeku za kompanije u BiH.

Što to znači za pojedinačnu kompaniju? Uzmimo ilustrativan primjer trgovca s godišnjim troškom prodane robe od 300.000 KM. Ako prosječno zadržavanje robe skrati za 15 dana, mogao bi smanjiti kapital vezan u zalihama za približno 12.329 KM.

Prvo provjerite koliko dugo roba stoji

Za izračun su potrebna dva podatka: godišnji trošak prodane robe i prosječna vrijednost zaliha. Koristimo trošak robe, a ne prihod od njezine prodaje, jer želimo izmjeriti kapital uložen u nabavu.

U našem primjeru trgovac ima sljedeće poslovne podatke:

Za potrebe izračuna koristimo ilustrativne podatke trgovca, a ne rezultate stvarne kompanije.

Pokazatelj DIO (Days Inventory Outstanding) govori koliko dana roba u prosjeku ostaje na zalihi. Izračunava se dijeljenjem prosječne vrijednosti zaliha s godišnjim troškom prodane robe, uz množenje s 365. Metoda je objašnjena i u ACCA-inu vodiču za upravljanje obrtnim kapitalom .

$$\frac{50.000}{300.000}\times365=60,83$$

Roba se u našem primjeru zadržava približno 61 dan.

Za sezonsko poslovanje korisnije je izračunati prosjek mjesečnih stanja zaliha. Samo stanje na kraju godine može prikriti velike promjene tijekom prethodnih mjeseci.

Koliko manje kapitala trebate ako roba stoji 15 dana kraće?

Pretpostavimo da trgovac smanji prosječno zadržavanje robe s približno 61 na 46 dana, a godišnji trošak prodane robe ostane 300.000 KM.

Uz taj godišnji trošak, svaki dan zadržavanja zaliha odgovara približno 822 KM kapitala vezanog u robi. Petnaest dana kraće zadržavanje daje sljedeći izračun:

$$300.000\div365\times15=12.328,77\ \text{KM}$$

Rezultat: približno 12.329 KM manje kapitala vezanog u prosječnim zalihama.

Njihova bi se prosječna vrijednost smanjila s 50.000 na približno 37.671 KM, uz nepromijenjen godišnji trošak prodane robe.

To nije dodatna dobit niti jamstvoJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... da će se isti iznos odmah pojaviti na poslovnom računu. Stvarni novčani učinak ovisit će o tome kada je roba prodana i naplaćena, koliko se nove robe naručuje te kada dospijevaju plaćanja dobavljačima.

Koliko dugo čekate da se novac vrati?

Vrijeme koje roba provede na zalihi samo je dio poslovnog ciklusa. Važno je i kada kupac plaća te koliko vremena trgovac ima za podmirenje računa dobavljača.

Ta se razdoblja povezuju kroz ciklus pretvaranja novca, odnosno CCC (Cash Conversion Cycle). U našem primjeru rokovi izgledaju ovako:

Izračun pretpostavlja da se prodaja obavlja na odgodu, a trošak prodane robe koristi kao približna vrijednost nabava na odgodu. Kod stvarne kompanije treba koristiti odgovarajuće podatke o prodaji i nabavama na odgodu.

Ciklus pretvaranja novca iznosi:

$$60,83+30,42-30,42=60,83\ \text{dana}$$

Od plaćanja dobavljačima do naplate od kupaca u ovom primjeru u prosjeku prolazi približno 61 dan. Rok naplate i rok plaćanja dobavljačima jednaki su, pa trajanje ciklusa određuje vrijeme koje roba provede na zalihi.

Nemojte smanjivati sve zalihe jednako

Ukupni pokazatelj ne otkriva koji proizvodi vežu najviše kapitala. Zato pregledajte starost zaliha po proizvodima i izdvojite robu koja se mjesecima ne prodaje. Kod proizvoda koji imaju redovitu potražnju provjerite vrijeme nove isporuke prije smanjenja narudžbi.

O toj smo razlici već pisali na primjeru viška robe u modnoj industriji . H&M je smanjivao zalihe, ali se na pojedinim mjestima suočio i s nedostatkom traženih proizvoda.

Prije odluke o smanjenju zaliha za svaku važniju skupinu robe provjerite:

• Koliko dugo stoji i koliko novca veže?
• Koliko traje nova isporuka?
• Koliko često ostajete bez proizvoda koje kupci traže?
• Možete li postojeću robu prodati po planiranoj cijeni ili će biti potreban popust?

Posebnu pozornost zaslužuju sezonski proizvodi i roba koja zastarijeva. Rasprodaja može osloboditi dio kapitala vezanog u zalihama, ali popust kojim se roba uspije prodati smanjuje maržu.

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.