Tijekom velikog dijela posljednjih 17 godina kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... bile su niže od nominalnog gospodarskog rasta. Za javne financije to je važna računica: kada nominalni BDP raste brže od prosječne kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na dug, postojeći dug lakše je stabilizirati u odnosu na veličinu gospodarstva. Sada se ta razlika smanjuje upravo dok cijene energije ostaju visoke, ulaganja u umjetnu inteligenciju stvaraju novu potražnju za kapitalom i energijom, a globalni javni dug približava se razini od 100 posto BDP-a.
Upravo je tu kombinaciju izdvojila izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva uoči godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke. Georgieva svjetsko gospodarstvo opisuje kao sudar negativnog energetskog šoka na strani ponude i pozitivnog AI šoka na strani potražnje.
Za središnje banke to ostavlja manje prostora za brzo monetarno popuštanje. Georgieva smatra da je u mnogim zemljama sada opravdan oprezno restriktivan pristup, odnosno ono što je opisala kao „prudently hawkish bias“.
Energija više ne izgleda kao kratkotrajni problem
Georgieva upozorava da terminska tržišta upućuju na mogućnost povišenih cijena nafte i tijekom 2027., čak i ako se sukob na Bliskom istoku relativno brzo smiri. Ograničeni rafinerijski kapaciteti i opskrba ukapljenim prirodnim plinom mogu produljiti energetski pritisak.
MMF je početkom listopada objavio da su cijene dizela, benzina i avionskog goriva bile između 60 i 97 posto iznad razina prije aktualnog sukoba. Fond je pritom upozorio da proces dezinflacije u dijelu gospodarstava zastaje.
ECB se s tim problemom već suočava. U rujnu je povećao ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, uz procjenu da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... zbog sukoba na Bliskom istoku dulje ostati iznad cilja. ECB sada očekuje prosječnu inflaciju od 3,0 posto ove godine, 2,5 posto 2027. i 2,1 posto 2028.
AI prvo traži novac, struju i infrastrukturu
Ekonomska korist od AI-ja ne dolazi istodobno s investicijama potrebnima za njegovu primjenu. Prije većeg proizvodnog kapaciteta treba izgraditi podatkovne centre, proizvesti čipove, proširiti elektroenergetske mreže i osigurati električnu energiju.
IEA procjenjuje da su podatkovni centri 2024. trošili oko 415 TWh električne energije. U osnovnom scenariju njihova bi potrošnja do 2030. mogla dosegnuti oko 945 TWh. To je povećanje od približno 128 posto u šest godina.
AI nije razlog zbog kojeg BiH danas plaća skuplju energiju niti BiH ima investicijski ciklus podatkovnih centara usporediv sa SAD-om. Veza za domaćeg čitatelja ide drugim putem. Velika AI ulaganja povećavaju potražnju za energijom i kapitalom u gospodarstvima s kojima je BiH snažno povezana, dok monetarna politika ECB-a izravno određuje financijske uvjete u eurozoni. Promjena cijene novca i energije u tom sustavu zato se može prelijevati i na BiH kroz financiranje, trgovinu i troškove poslovanja.
Američki Fed pritom pokazuje zašto središnje banke AI više ne promatraju samo kroz buduću produktivnost. Guvernerka Lisa Cook krajem rujna upozorila je da AI investicije povećavaju cijene čipova, računala i softvera. Takav sektorski rast cijena sam po sebi nije razlog za reakciju monetarne politike.
Problem nastaje ako se investicijska potražnja prelije na resurse koje koristi cijelo gospodarstvo, poput električne energije i građevinskog rada. Cook procjenjuje da bi AI investicije zbog toga mogle stvarati širi cjenovni pritisak. Prema njezinim riječima, kompanije su dosad potrošile tek manji dio približno dva bilijuna dolara najavljenih ulaganja.
Produktivnost dolazi kasnije
Ako AI poveća produktivnost, gospodarstvo može povećati proizvodnju bez jednakog povećanja inputa. To bi s vremenom moglo ublažavati cjenovne pritiske.
MMF je još u rujnu upozorio da očekivanje većih budućih prihoda može povećati potrošnju prije nego što se proizvodni kapacitet gospodarstva dovoljno poveća. U takvom scenariju raste potražnja, a potencijalno i neutralna kamatna stopa.
Za monetarnu politiku zato je važno razdoblje između početka investicijskog vala i trenutka kada veća produktivnost počne povećavati ponudu.
Dug postaje skuplji kada stari dug treba zamijeniti novim
Globalni javni dug iznosio je gotovo 94 posto svjetskog BDP-a 2025. Prema projekcijama MMF-a trebao bi dosegnuti 100 posto BDP-a do 2029.
Sama razina duga ne govori koliko ga je teško servisirati. Važni su gospodarski rast, kamatna stopa koju država plaća i proračunski saldo.
Tu se sada mijenja računica. Država ne refinancira sav dug odjednom. Kako stare obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... dospijevaju, zamjenjuje ih novima po aktualnim tržišnim uvjetima. Ako su nove kamate više, prosječni trošak duga postupno raste.
Zato visoke tržišne stope ne pogađaju samo novo zaduživanje. Što dulje traju, veći dio postojećeg duga prolazi kroz refinanciranje po novoj cijeni.
Georgieva pritom upozorava da visok javni dug ne smije ugroziti neovisnost središnjih banaka u borbi protiv inflacije. MMF ne tvrdi da će cijena novca ostati visoka zauvijek. Njezina će putanja ovisiti o inflaciji, energiji, gospodarskom rastu i razvoju geopolitičkih sukoba.
BiH prema pokazateljima javnog duga ostaje umjereno zadužena, ali su entiteti tijekom 2026. povećali prisutnost na međunarodnim tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr.... CBBiH upozorava da takvo financiranje povećava osjetljivost javnih financija na kretanje globalnih kamatnih stopa i percepciju rizika investitora.
Ako globalne kamate ostanu više dulje nego što se očekivalo, rast će i rizik skupljeg međunarodnog financiranja za BiH.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
