Heineken i njegova grčka podružnica Athenian Brewery moraju, prema prvostupanjskoj presudi nizozemskog suda, platiti 111,2 milijuna eura odštete i kamata grčkoj pivovari Macedonian Thrace Brewery zbog narušavanja tržišnog natjecanja. Od tog iznosa 43,3 milijuna eura odnose se na izgubljenu dobit, a 67,9 milijuna na kamate obračunate tijekom dugotrajnog spora.
Prema presudi Okružnog suda u Amsterdamu od 21. listopada 2026., predmet se odnosi na poslovanje Athenian Breweryja na grčkom tržištu piva od 1998. do 2014. godine. Grčki regulator ranije je utvrdio da je kompanija zlouporabila dominantan tržišni položaj ograničavanjem pristupa konkurentima.
Heineken osporava sudsku procjenu štete i najavio je žalbu. Presuda je ipak proglašena izvršivom prije pravomoćnosti.
Zašto su kamate premašile samu odštetu?
Amsterdamski sud utvrdio je da Macedonian Thrace Brewery (MTB) ima pravo na 43,337 milijuna eura naknade izgubljene dobiti. Kamate obračunate do 1. listopada 2026. iznose dodatnih 67,887 milijuna eura.
Ukupno dosuđenih 111,224 milijuna eura približno je 2,57 puta više od procijenjene izgubljene dobiti. Kamate čine 61 posto tog iznosa.
Sud je dodatno priznao 800.000 eura troškova ekonomskog vještačenja i približno 41.000 eura parničnih troškova. S tim stavkama dosuđeni iznosi premašuju 112 milijuna eura, a presuda predviđa i daljnji obračun kamata.
Za visinu kamata presudan je način njihova obračuna. Sud je prihvatio da se računaju od nastanka štete, a ne tek od pokretanja parnice. Pritom je preispitao ranije stajalište o kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... u svjetlu novije sudske prakse Europske unije.
Time je dugotrajnost spora dobila izravan financijski učinak. Iako je sud dosudio znatno manju glavnicu od jednog od prvotnih zahtjeva grčke pivovare, obračunate kamate premašile su samu naknadu izgubljene dobiti.
Kako je Athenian Brewery ograničavala konkurenciju?
Prema odluci grčkog Povjerenstva za zaštitu tržišnog natjecanja, Athenian Brewery koristila je ugovore o isključivosti i financijske poticaje kako bi ograničila prisutnost konkurentskih proizvođača piva.
Pojedini ugostiteljski objekti dobivali su pogodnosti povezane s ekskluzivnom prodajom, dok su distributerima nuđeni povoljniji kreditni uvjeti uz ograničavanje nabave konkurentskih proizvoda.
Takvi aranžmani otežavali su manjim proizvođačima pristup prodajnim mjestima i distribucijskim kanalima na grčkom tržištu.
Grčki regulator 2015. izrekao je Athenian Breweryju kaznu od približno 31,5 milijuna eura. Kako je izvijestio Reuters, atenski Upravni žalbeni sud smanjio je tu kaznu 2017. na 26,7 milijuna eura.
Regulatorna kazna odvojena je od građanske odštete dosuđene u Amsterdamu. U ovom postupku naknadu potražuje konkurentska pivovara koja tvrdi da je zbog ograničenog pristupa tržištu ostvarila manju prodaju i dobit.
Kako se izračunava dobit koju kompanija nije ostvarila?
Središnje pitanje nizozemskog postupka bilo je koliko bi Macedonian Thrace Brewery zaradila da Athenian Brewery nije ograničavala tržišno natjecanje.
U ekonomskom modelu korištena je pretpostavka da bi grčka pivovara prodajni volumen od 200.000 hektolitara dosegnula tri godine ranije. Sud je uspoređivao stvarne poslovne rezultate s procijenjenim razvojem poslovanja bez utvrđenih ograničenja.
Takav izračun morao je uzeti u obzir i promjene na tržištu koje nisu bile posljedica postupanja Athenian Breweryja.
Jedna od spornih stavki odnosila se na povećanje grčkih trošarina 2016. i 2017. godine. Ekonomski stručnjaci angažirani na strani Heinekena upozorili su da se promjene cijena povezane s trošarinama ne mogu pripisati prestanku ranijeg ograničavanja konkurencije.
Sud je prihvatio tu korekciju.
Konzultantska kuća CRA, angažirana na strani Heinekena, nakon prilagodbe izračunala je štetu od približno 43,34 milijuna eura. Stručnjaci grčke pivovare iz Oxere imali su određene primjedbe, ali nisu osporili osnovnu ispravnost izračuna.
Sud je naposljetku prihvatio glavnicu od 43,337 milijuna eura.
To je znatno manje od jednog od zahtjeva MTB-a, koji je iznosio 82,23 milijuna eura bez kamata. Budući da su se zahtjevi tijekom postupka mijenjali, razlika između tih iznosa ne predstavlja udio ukupno odbijenih potraživanja.
Heineken ipak smatra da procjena štete počiva na nerealnim pretpostavkama o prodaji, cijenama i profitabilnosti grčke pivovare.
Prema Reutersu, kompanija smatra da sud nije dovoljno uzeo u obzir dostupne ekonomske pokazatelje i stvarne tržišne okolnosti tijekom promatranog razdoblja.
Prihvaćanje korekcije koju je izračunala Heinekenova strana zato ne znači da je kompanija suglasna s konačnom procjenom štete.
Zašto odgovara i nizozemska matična kompanija?
Iako su sporne poslovne prakse utvrđene na grčkom tržištu, amsterdamski sud solidarno je odgovornima proglasio Athenian Brewery i Heineken.
Prema sudskim dokumentima, Heineken je tijekom relevantnog razdoblja neizravno posjedovao približno 98,8 posto kapitala grčke podružnice.
Sud je utvrdio da je matična kompanija imala odlučujući utjecaj na poslovanje Athenian Breweryja te da su u smislu europskog prava tržišnog natjecanja činile jednu gospodarsku cjelinu.
Pitanje nadležnosti nizozemskih sudova razmatrao je i Sud Europske unije u predmetu C-393/23. Nizozemski Vrhovni sud u svibnju 2026. odbio je žalbe povezane s nadležnošću.
Solidarna odgovornost znači da Macedonian Thrace Brewery može zahtijevati naplatu dosuđene naknade od obiju kompanija, bez mogućnosti dvostruke naplate iste štete.
Heineken najavio žalbu, ali presuda je izvršiva
Heineken i Athenian Brewery protivili su se odluci da presuda bude izvršiva prije pravomoćnosti. Upozoravali su na rizik da grčka pivovara neće moći vratiti novac ako viši sud naknadno promijeni odluku.
Amsterdamski sud ocijenio je da taj rizik nije dovoljno konkretno dokazan i dopustio izvršenje.
To znači da najavljena žalba sama po sebi ne odgađa mogućnost naplate. Nije potvrđeno da je Heineken već izvršio plaćanje niti da je naknadno odobrena odgoda izvršenja.
O ovom sporu financa.ba pisala je u ožujku 2026., nakon privremene odluke kojom je utvrđena procjena izgubljene dobiti. Tada još nije bio određen iznos kamata, koji sada čini veći dio dosuđene obveze.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
