Rad preko aplikacija u Europskoj uniji dobiva nova pravila koja države članice moraju prenijeti u svoje zakonodavstvo do 2. prosinca 2026. Promjene se odnose na dostavljače, vozače i druge osobe koje posao dobivaju putem digitalnih platformi, a posebno na one koji su formalno samozaposleni, iako platforma određuje kako će raditi.
Prema Direktivi (EU) 2024/2831, radni status morat će se procjenjivati prema stvarnim okolnostima, a ne samo prema nazivu ugovora. Kada se primijeni pravna pretpostavka zaposlenja, platforma koja je osporava morat će dokazati da radni odnos ne postoji.
Nova pravila uređuju i odluke koje donose algoritmi, uključujući blokiranje korisničkih računa i pristup poslu. Za poslovanje platformi posebno je važno pitanje odgovornosti kada radnik ugovor ima s posredničkom tvrtkom, dok platforma organizira njegov rad.
Kada samozaposleni radnik može postati zaposlenik?
Dostavljač može biti registriran kao samozaposlena osoba, a ipak raditi u uvjetima koji odgovaraju radnom odnosu. Primjerice, platforma može određivati cijenu usluge, pratiti izvršavanje zadataka ili ograničavati mogućnost odbijanja narudžbi.
Takve okolnosti mogu upućivati na to da radnik nema stvarnu samostalnost koju njegov ugovor pretpostavlja.
Članak 5. direktive zato predviđa oborivu pravnu pretpostavku zaposlenja kada činjenice upućuju na usmjeravanje i kontrolu rada. Ako se ta pretpostavka primijeni u postupku utvrđivanja radnog statusa, teret dokazivanja suprotnog prelazi na platformu.
To ne znači da će svi samozaposleni radnici automatski postati zaposlenici. Procjena će ovisiti o stvarnom načinu obavljanja posla, nacionalnom zakonodavstvu i relevantnoj sudskoj praksi.
Direktiva ne propisuje jedinstven popis kriterija koji se mora ispuniti u svim članicama. Također ne zahtijeva automatsku primjenu pravne pretpostavke u poreznim, kaznenim i postupcima socijalnog osiguranja, iako je države mogu proširiti nacionalnim propisima.
Za ugovorne odnose koji postoje prije 2. prosinca 2026. i nastavljaju se nakon tog datuma nova pravna pretpostavka primjenjivat će se samo na razdoblje od tog datuma nadalje. Time se ne isključuju prava koja radnik može ostvarivati prema ranijim propisima.
Tko odgovara kada radnik ima ugovor s posrednikom?
Radnik koji dostavlja hranu ili obavlja prijevoz ne mora imati ugovor izravno s platformom preko koje prima narudžbe. Ugovor može sklopiti s posredničkom tvrtkom, dok platforma određuje način raspodjele poslova i pravila korištenja aplikacije.
U takvom odnosu važno je utvrditi tko ima stvarnu kontrolu nad radom, a tko je odgovoran za ispunjavanje obveza prema radniku.
Članak 3. direktive zahtijeva da osobe angažirane preko posrednika imaju jednaku razinu zaštite predviđenu direktivom kao osobe koje ugovor sklapaju izravno s platformom.
Države članice moraju osigurati odgovarajuće mehanizme zaštite. Među mogućim rješenjima nalazi se solidarna odgovornost platforme i posrednika, ali direktiva ne uvodi automatsku solidarnu odgovornost za sve platforme u EU-u.
Hrvatska već od 2024. ima posebna pravila za platformski rad. Prema izvješću Ministarstva rada za 2025., tijekom godine evidentirane su 21.704 osobe koje su radile putem digitalnih platformi i 2.336 agregatora, odnosno posrednika. Podaci pokazuju koliko je posrednički model prisutan na jednom od tržišta EU-a.
Algoritam ne može sam odlučiti o blokadi računa
Digitalne platforme automatiziranim sustavima raspoređuju zadatke, prate izvršavanje poslova i donose odluke koje mogu utjecati na prihode radnika.
Direktiva ograničava takav način upravljanja. Prema članku 10., odluke o ograničavanju, suspenziji ili ukidanju korisničkog računa odnosno ugovornog odnosa mora donijeti čovjek.
Za određene odluke koje značajno utječu na radnika, uključujući odbijanje isplate za obavljeni posao, platforma mora osigurati pisano obrazloženje.
Radnik može zatražiti ljudsko preispitivanje odluka obuhvaćenih člankom 11. Platforma mora dostaviti obrazložen pisani odgovor bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije u roku od dva tjedna od primitka zahtjeva.
Ako je odlukom povrijeđeno pravo radnika, platforma mora poduzeti potrebne mjere za njezin ispravak bez odgađanja, najkasnije u roku od dva tjedna od odluke o preispitivanju. Kada ispravak nije moguć, predviđena je odgovarajuća naknada nastale štete.
Direktiva zabranjuje i određene načine obrade osobnih podataka. Automatizirani sustavi ne smiju obrađivati podatke o emocionalnom ili psihološkom stanju osobe koja radi putem platforme niti predviđati ostvarivanje određenih temeljnih prava, uključujući sindikalno organiziranje.
Dio pravila o algoritamskom upravljanju odnosi se i na osobe koje su stvarno samozaposlene. Njihova zaštita od određenih automatiziranih odluka zato ne ovisi isključivo o priznavanju radnog odnosa.
Što nova pravila znače za radnike iz BiH?
Državljanstvo samo po sebi ne određuje primjenu direktive. Važno je gdje se platformski rad obavlja i kakva je priroda ugovornog odnosa.
Prema članku 2., direktiva obuhvaća platformski rad koji se obavlja na teritoriju Europske unije. To znači da državljanin BiH koji zakonito radi putem digitalne platforme u državi članici može biti obuhvaćen njezinim pravilima, u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom.
Drugačija je situacija s osobom koja iz BiH pruža online usluge klijentima u EU-u. Sama činjenica da koristi europsku digitalnu platformu ne znači da automatski ostvaruje prava iz direktive.
Treba razlikovati i platforme koje organiziraju plaćeni rad od internetskih servisa koji samo oglašavaju usluge ili povezuju korisnike. Nova pravila ne odnose se na svaki oblik poslovanja putem interneta.
Za kompanije iz BiH koje surađuju s europskim platformama bitna je razlika između običnog poslovnog ugovora i odnosa u kojem platforma organizira rad fizičkih osoba na teritoriju EU-a. Sama suradnja s europskim naručiteljem ne znači da se direktiva automatski primjenjuje na zaposlenike ili vanjske suradnike koji rade iz BiH.
U hrvatskom službenom izvješću za 2025. Bosna i Hercegovina navedena je među državama iz kojih dolaze strani platformni radnici. Međutim, njihov broj nije zasebno iskazan. Na temelju pregledanih službenih izvora nije moguće potvrditi ni usporediv ukupan broj državljana BiH koji tijekom 2026. rade putem platformi u državama EU-a.
Zbog toga se ne može pouzdano procijeniti koliko bi radnika iz BiH moglo biti obuhvaćeno novim pravilima.
Hoće li poslovanje digitalnih platformi postati skuplje?
Ako se utvrdi da osoba koja je dosad formalno bila samozaposlena zapravo radi u radnom odnosu, za poslodavca mogu nastati dodatne obveze povezane s plaćama, radnim vremenom i drugim pravima zaposlenika.
Platforme će morati osigurati i postupke ljudskog nadzora nad određenim algoritamskim odlukama te mogućnost njihova preispitivanja.
Direktiva predviđa obveze prijavljivanja platformnog rada nadležnim tijelima država članica i dostavljanja podataka o osobama koje obavljaju posao, njihovom ugovornom statusu i korištenju posrednika.
Za platforme koje se oslanjaju na velik broj vanjskih suradnika takve obveze mogu povećati administrativne i operativne troškove. Međutim, bez podataka pojedinih kompanija nije moguće utvrditi koliki će ti troškovi biti niti hoće li se prenijeti na cijene dostave, prijevoza i drugih usluga.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
