Pomoćnik federalne ministrice finansija za upravljanje dugom Samir Bakić u razgovoru za Fenu istakao je da je zaduženost Federacije BiH po glavi stanovnika skoro dvostruko manja u odnosu na zaduženost Republike Srpske.
“Na kraju 2022. godine učešće javnog duga Federacije u odnosu na ostvareni BDP iz 2021. godine iznosi 25,66 posto. U odnosu na procijenjeni BDP za 2022. godinu oko 23,22 posto. Ovo je znatno niže u odnosu na učešće javnog duga RS koje iznosi oko 43 posto. Slijedom navedenog, na kraju 2022. zaduženost Federacije po glavi stanovnika iznosi 2.986 BAM, a Republike Srpske 5.633 BAM“, kazao je Bakić.
BDP dvostruko veći u Federaciji
Inače, BDP u Federaciji je dvostruko veći od onog u drugom entitetu. Zvanični podaci govore da je BDP za 2021. godinu u FBiH iznosio 25,2 milijarde BAM, a u RS 12,5 milijardi BAM. Prema Bakićevim riječima, procjena je da je BDP za 2022. u FBiH iznosio 28,62 milijarde maraka, a u RS 14,24 milijarde maraka.
“U strukturi javnog duga BiH, učešće FBiH iznosi 50 posto, RS 49 posto. Preostalih jedan posto odnosi se na javni dug institucija BiH i Distrikta Brčko. Na kraju 2022. godine FBiH i RS imali skoro identičan nominalni iznos javnog duga. Ipak, zbog znatno većeg BDP-a u FBiH u odnosu na BDP u drugom entitetu, realna zaduženost FBiH je znatno manja u poređenju sa RS”, pojasnio je Bakić.
Dobra struktura duga u FBiH
On je istakao i da u strukturi javnog duga Federacije BiH dominira vanjski dug. Isti ima dobru ročnosti i povoljne kamatne stope. Najvećim dijelom ugovoren je kod međunarodnih finansijskih institucija. To su Europska investicijska banka, Međunarodna asocijacija za razvoj, Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Europska banka za obnovu i razvoj, te drugi multilateralni i bilateralni kreditori, prenosi BHRT.
“Izuzev zaduženja kod MMF-a i Europske komisije, svi vanjski krediti Federacije BiH su namijenjeni za kapitalne investicije u ključnim sektorima. Tako imamo investicije u transport, odnosno putna infrastruktura, energija, vodoprivreda i odvodnja otpadnih voda, zaštita okoliša i poljoprivreda. Osim toga tu surazvojni projekti kojima je cilj potpora zapošljavanju, malim i srednjim preduzećima, i slično“. navodi Bakić.
Kazao je i da je Vlada Federacije BiH, zahvaljujući dobrom fiskalnom upravljanju i strogoj kontroli rashoda u proteklim godinama osigurala rezervu likvidnosti. Ista je na nivou koji joj omogućava da se i u slučaju kratkoročnih poremećaja novčanih tokova, tekuće obveze uredno izmiruju.
“Stoga nije ni bilo zaduživanja u svrhu izmirenja tekućih obaveza. Također, uzimajući u obzir postojeću strukturu i nizak nivo javnog duga, Federacija BiH ima značajan potencijal i za nova zaduživanja za realizaciju prioritetnih kapitalnih investicija i razvojnih projekata“, istakao je Bakić.
Zaduživanje na domaćem tržištu
Kada je u pitanju zaduživanje na domaćem tržištu. Bakić kaže da se Vlada FBiH isključivo zadužuje izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica.
“Pri tome se posebno vodi računa o potencijalu domaćeg tržišta kapitala. Riziku refinansiranja, izloženosti investitora prema Vladi FBiH, likvidnosti trezora. Također uzima se u obzir niz drugih faktora koji se moraju uvažiti s ciljem optimizacije ukupnog portfolija javnog duga FBiH. Ovakva politika zaduživanja davala je dobre rezultate. Oni se ogledaju u uspješnosti aukcija vrijednosnih papira Federacije i niskih kamatnih stopa, odnosno troškova zaduživanja. Gledajući rezultate dosadašnjih aukcija, RS se zadužuje po duplo većim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... u odnosu na FBiH“, naveo je Bakić.
Također, pojasnio je i da na kreditni rating Bosne i Hercegovine utiče puno faktora.
“Jedan od njih je svakako stanje javnih financija. Odnosno nivo i struktura javnog duga zemlje. Stabilne javne financije Federacije BiH, uz nizak nivo, te dobru ročnu i kamatnu strukturu javnog duga pozitivno utiču na očuvanje kreditnog rejtinga BiH“. Istakao je pomoćnik federalne ministrice finansija za upravljanje dugom Samir Bakić u razgovoru za Fenu.
