U FBiH su u pripremi novi normativi iz oblasti trgovine. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u razgovoru za Fenu kazao kako je postojeći zakon zastario te da se i u razgovoru s poslodavcima, sindikatima i potrošačima pokazalo kako ga je nužno mijenjati, jer se trgovina posebice promijenila nakon 2020. godine.
Prema njegovim riječima, nakana je kroz nove zakonske odredbe smanjiti i probleme u oblasti internet trgovine. Navodi kako najviše žalbi oko trgovačkih prevara dobivaju upravo iz oblasti internet trgovine te je u planu donošenje potpuno novog zakona o e-trgovini.
Novi zakon o unutarnjoj trgovini umnogome će riješiti probleme trgovine i poboljšati tržište. Imamo problem zaokruživanja cijena. Poslodavci su istaknuli da im je trenutno zaokruživanje cijena na apoene jedan od problema prilikom formiranja cijena, tako da ćemo sigurno ići ka nekom boljem i efikasnijem rješenju. U tom smislu mislim da ćemo raditi zaokruženje na razini računa, a ne pojedinačnog proizvoda, kako bismo zaštitili potrošače.
Amir Hasičević, Federalni ministar trgovine
Po pitanju Zakona o unutarnjoj trgovini, federalni ministar trgovine navodi kako njega moraju pratiti neki drugi normativni akti, odnosno zakoni.
“Opet govorimo o potrebi donošenja novih zakona i usklađivanja s europskom tekovinom. Tu prije svega mislim na Zakon zaštiti potrošača kao i Zakon o mjerama kontrole tržišta koji je neophodan u ovim kriznim vremenima“, poručio je Hasičević.
Suzbiti sivu ekonomiju
Najavio je i dodatne korake za suzbijanje sive ekonomije. Navodi kako je stalni inspekcijski nadzor rad na crno sveo na mnogo manju mjeru. Ističe izvanrednu suradnju s Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Jedan od ključnih problema je neizdavanje fiskalnih računa.
“Ne možemo drugačije nego da utječemo kako na savjest samih potrošača da traže fiskalni račun. To je njihovo i pravo i obveza, a onda putem Federalne uprave za inspekcijske poslove da pojačamo taj nadzor“, naveo je Hasičević, ističući kako je to kontinuiran proces.
On je naglasio kako Federalno ministarstvo trgovine nastoji postati spona između potrošača i trgovaca, između potrošača i zaposlenih, između zaposlenih i trgovaca, ali da Ministarstvo mora biti servis u tom triparitetnom dijalogu.
Kazao je kako je dolaskom na čelo Ministarstva zatekao lošu tehničku opremljenost i nizak stupanj digitalizacije. Vlada je na prošloj sjednici usvojila Zaključak da Ministarstvo trgovine ulazi u proces
digitalizacije s planom okončanja 2025., što bi trebalo olakšati upotrebu i obradu podataka.
“U okviru te digitalizacije navest ću činjenicu da je Federalno ministarstvo trgovine izradilo oil aplikaciju gdje na razini grada i po određenim naftnim derivatima možete pregledati cijene u realnom vremenu cijene nafte i naftnih derivata. Preko 200.000 naših građana besplatno je skinulo tu aplikaciju i koristi je. To je samo jedan korak koji pokazuje smjernicu kojom treba ići“, kazao je Hasičević.
Napraviti klimu za strane investicije
Ministar Hasičević je na čelu Savjeta za strane investitore u Federaciji BiH. Kaže kako su se pandemija i rat u Ukrajini odrazili na strane investicije i inače na kretanje kapitala, ali da novi podaci ukazuju i na neke pozitivne trendove.
“Što se tiče Federacije BiH, ono što smo na prvoj konstituirajućoj sjednici Savjeta imali je izvještaj FIPA-e, odnosno Agencije za strane investicije.Prvi kvartal 2023. godine pokazao je pozitivne pomake u odnosu na isto razdoblje iz prethodne godine. Ono što je karakteristično je da su strane investicije ustvari pokazale jedan trend reinvestiranja postojeće dobiti. To znači da strani investitori ne izvlače svoj novac nego da im se naše tržište pokazalo kao pozitivno. Onda svoju dobit ponovo reinvestiraju u Federaciju“, istaknuo je ministar. Hasičeviću je namjera Savjet više okrenuti ka konkretnim i realnim mjerama koje će spriječiti barijere za investitore koje trenutno imamo.
“Mi smo negdje zajedničkog stava da bi trebalo napraviti takozvanu inventuru investicijskog prostora. To ćemo morati najvjerojatnije bazirati i na velikoj suradnji s općinama, kako bi lokalne zajednice, odnosno općine, dale podatke o tome kakvom infrastrukturom raspolažu, a koje bi mogli ponuditi na raspolaganje stranim investitorima. Nužno je što više olakšati strana ulaganja, tim više jer su ona izravno vezana za izvoz i proizvodnju”. Hasičević navodi podatak da je više od 90 posto stranih investicija vezano za izvovzno orijentirane proizvodne kapacitete.
