Italija je ostala jedina članica skupine OECD-a u kojoj se kupovna moć stalno zaposlenih u posljednja 30 godina u prosjeku smanjila. I to za gotovo 3 posto. Usporedbe radi, u Francuskoj je kupovna moć porasla 31 posto, u Njemačkoj 34 posto, a u Sloveniji 69 posto.
Unatoč prividnom optimizmu vlade Giorgie Meloni, ne čini se da će se situacija kratkoročno popraviti. Na to ukazuju podaci o visokom proračunskom deficitu i ponovno nižem gospodarskom rastu.
Izračuni državnog statističkog ureda Istat još nisu konačni. No jasno je da se talijanski proračunski deficit lani kretao oko 7,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Trend će se smanjiti ove i idućih godina. Ali Italija neće dosegnuti maksimalnu dopuštenu granicu od tri posto. Tako predviđa Europski pakt o stabilnosti prije 2026. godine, piše Seebiz.
Ministar financija Giancarlo Giorgetti stoga očekuje da Bruxelles ove godine pokrene postupak protiv Italije zbog prekomjernog deficita, “što će se dogoditi i nekim drugim zemljama”, rekao je. Giorgetti će sredinom idućeg tjedna predstaviti tzv. dokument o gospodarstvu i financijama koji sadrži makroekonomske planove Vlade za sljedeće tri godine. Za ovu godinu za sada govori o 4,4 posto bruto domaćeg deficita.
Predstavnici Vlade za situaciju i dalje krive izdašne subvencije za energetsku obnovu nekretnina. Troškovi su im izmakli kontroli, a ministar financija predviđa njihovo daljnje smanjenje.
Lani je vladina propaganda uglavnom naglašavala gospodarski rast, koji je prethodne godine bio 3,7 posto veći od francuskog ili njemačkog. No, pritom je zaboravila dvije stvari. Prvo, da je Italija sporije nadoknađivala epidemijski pad iz 2020. I drugo, da se lani rast BDP-a zaustavio ispod jedan posto. Ove godine se očekuje na 0,7 posto, što je očekivano više od Njemačke, ali manje od Francuske, unatoč ulaganjima iz europskih fondova za oporavak.
