BiH je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila ukupan opseg razmjene od 14,93 milijarde KM. Ovo je više za 0,09 posto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuje analiza Vanjskorgovinske komore BiH (VTK BiH).
Od toga, ukupna vrijednost izvoza iznosi 5,47 milijardi KM. Ovo je manje za 477 miliona KM ili 8,03 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 9,46 milijarde KM i veći je za 491 milion KM ili 5,48 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Godišnja kretanja vanjskotrgovinske razmjene pokazuju znake oporavka. Ovo je posebno izraženo rastom izvoza tijekom travnja kada je ostvaren porast izvoza u odnosu na ožujak ove godine. Također i u usporedbi s travnjem prošle godine.
“Imamo smanjenje deficita izvoza za 93 miliona KM u poređenju s kvartalnim izvješćem. Ovo je povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za jedan posto. Negativna kretanja vanjskotrgovinske razmjene moramo uzeti sa odgovarajućom rezervom. Dosadašnja praksa pokazala je smanjen opseg izvoza i gospodarskih aktivnosti početkom godine. Dodatno, ključne ekonomske projekcije za 2024. godinu imaju pozitivan trend. Uz smanjenje inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i pozitivne projekcije rasta europskog gospodarstva možemo očekivati poboljšanja vanjskotrgovniske razmjene tijekom godine”, kaže se u analizi VTK BiH.
Od zemalja Evropske unije, našeg glavnog trgovinskog partnera, najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Italije (12,4 posto). Slijedi Austrije (10 posto), Njemačke (7,5 posto), Slovenije (6,2 posto), Hrvatske (5,68 posto). Od zemalja CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (20,8 posto). Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. ostala tržišta, gdje je zabilježen rast izvoza na tržište Turske (26,8 posto).
Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza. Iz većine zemalja EU evidentiran je rast uvoza. Najznačajnija uvozna tržišta su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
Kada je riječ o proizvodima i tarifama, najveći pad je ostvaren kod izvoza električne energije. Izvoz električne energije je smanjen za 281,58 milijuna KM. Ovo je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru rude, metali i proizvodi izvoz je smanjen za 167,1 milijuna KM ili 14 posto. Smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda. Značajan je i pad izvoza tekstilne industrije od 66 milijuna KM.
Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije gdje je zabilježno povećanje izvoza od 66 milijuna KM u referentnom periodu. Procentualno najveći rast ostvaren je kod izvoza tarife oružje i municija za 97 posto, izvoza proizvoda agroindustrijskog sektora u iznosu od 31 milijun KM ili 9,35 posto. Evidentan je rast farmaceutskog sektora od skoro 70 posto ili 17 milijuna KM.
“Ohrabrujuće djeluje smanjene inflatornih kretanja u BiH i okruženju. Ovime se značajno utiče i na stabilizaciju cijena sirovina i repromaterijala. Projektirane vrijednosti inflacije u ovoj godini kreću se između 2,5 do tri posto. Ovo je približno željenim ciljevima postavljenim od vodećih ekonomija EU i svijeta. Projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda i industrijske proizvodnje daju nadu da će i negativna kretanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa početka ove godine biti amortizirana. Ovo će pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH”, navodi se u analizi VTK BiH.
