Preuranjeno proljeće te razdoblje ekstremnih suša bili su ogroman izazov i za pčelare i proizvođače med-a u našoj zemlji. Zbog visokih temperatura na nekim je područjima proizvodnja je pala za čak 40%.
I dok pčelari nastoje ne podizati cijenu meda, cijena jedne staklenke u pojedinim dijelovima zemlje doseže i 30 KM. U pčelinjaku obitelji Tešić privode kraju proizvodnu sezonu koju će pamtiti po zahtjevnim uvjetima proizvodnje. Ovih dana pčele se polako pripremaju za zimu.
Imali smo negdje tri kilograma po društvu. Dobro je kako je bilo prethodnih godina i kakva je suša bila, dobro smo se izvukli – kaže pčelar Mladen Tešić. Zbog ekstremnih vremenskih prilika smanjena je proizvodnja peludi, što dovodi do slabljenja društava. Pčelama je jako bitna ta pelud jer, kako bi se pripremile za zimu, mora se izleći određen broj zimskih pčela. Može se očekivati da budu podložnije virusnim oboljenjima, osobito ako ima varroe, napasnika pčela – ističe pčelar Bojan Nešković.
Iako se u proizvodnji meda susreću s brojnim problemima, pčelari u Semberiji kažu da su korekcije cijena bile minimalne. I dok je u pojedinim dijelovima zemlje potrebno izdvojiti i do 30 KM za staklenku, u Semberiji je to i dalje do 25 KM. Podigli su cijenu meda većinom svi, ovdje doseže 25 KM, mi držimo 20, držali smo do posljednjeg trenutka 15 – kaže Tešić. – Poskupljenja je bilo u nekim područjima, mi nismo podignuli ništa značajnije jer ne volimo to raditi, ni zbog kupaca, te ne želimo da med postane luksuzna roba – ističe Bojan Nešković. Građani kažu da se trude odvojiti novac za kvalitetan med. I dok pčelari savjetuju i upozoravaju kako prepoznati pravi med i izabrati kvalitetan proizvod, ni statistika nije na njihovoj strani. U sedam mjeseci uvezene su 33 tone meda, a izvezeno je samo 1,5 t, prenosi Večernji.
