Ljudsko raspoloženje podložno je promjenama tijekom dana, tjedna i godine. Iako su poznate sezonske i tjedne promjene u mentalnom zdravlju, manje je jasno postoje li svakodnevne fluktuacije. Istraživači s University College London odlučili su istražiti postoji li povezanost između doba dana i mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, tjeskobu, blagostanje i osjećaj usamljenosti.
Istraživanje je provedeno analizom milijun anketnih odgovora prikupljenih tijekom dvije godine. Sudionici su odgovarali na pitanja o mentalnom zdravlju i sreći, a znanstvenici su njihova raspoloženja povezivali s vremenom dana kada su odgovori poslani. Cilj je bio otkriti osjećaju li se ljudi bolje u određenom dijelu dana.
Najbolje i najgore doba dana
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu BMJ Mental Health, pokazali su da se ljudi općenito osjećaju sretnije ujutro, odmah nakon buđenja. S druge strane, najgore raspoloženje zabilježeno je kasno uvečer, osobito oko ponoći. Prema dr. Feifeiju Bu, glavnom autoru studije, “mentalno zdravlje i blagostanje ljudi najbolji su ujutro, a najlošiji oko ponoći”.
Unatoč ovim rezultatima, istraživači upozoravaju na mogućnost pristranosti. Na primjer, osobe koje se osjećaju bolje ujutro mogle bi biti sklonije ispunjavanju ankete upravo u to doba dana, što može utjecati na rezultate.
Raspoloženje tijekom tjedna
Studija je također otkrila da su sreća, zadovoljstvo životom i osjećaj svrhe najveći ponedjeljkom, utorkom i petkom, dok su najniži nedjeljom. Ovi rezultati povezani su s činjenicom da su ljudi općenito sretniji vikendom. Također je uočena veća varijabilnost raspoloženja tijekom vikenda nego tijekom radnih dana.
Usamljenost se pokazala relativno stabilnom tijekom tjedna, za razliku od ostalih aspekata mentalnog zdravlja. Hedonističko blagostanje (trenutna sreća i užitak) i eudaimonijsko blagostanje (osjećaj svrhe i ispunjenja) pokazali su najviše varijacija tijekom dana, dok je socijalno blagostanje ostalo najstabilnije.
Utjecaj metodologije na rezultate
Važno je napomenuti da je metodologija istraživanja mogla utjecati na rezultate. Ispitanici su odgovarali na anketu u različito doba dana, a njihovi odgovori su zatim povezivani s vremenom slanja. Prema dr. Bu, ovaj obrazac možda odražava kada su ljudi odlučili odgovoriti na anketu, a ne nužno izravan utjecaj doba dana na raspoloženje.
Na primjer, jutarnji tipovi koji se osjećaju bolje ujutro mogli su biti skloniji ispunjavanju ankete ujutro, što može utjecati na rezultate. Noćne ptice možda bi drugačije procijenile svoje raspoloženje, što može otvoriti pitanje prilagodbe radnog vremena njihovim potrebama.
Praktične implikacije i preporuke
Istraživači su zaključili da postoji jasan obrazac promjena u mentalnom zdravlju. Ono ovisi o dobu dana, danu u tjednu i godišnjem dobu. Mentalno zdravlje i blagostanje su najbolji ujutro, a najgori oko ponoći, s boljim rezultatima tijekom ljeta.
Ovi rezultati sugeriraju da bi doba dana, dan u tjednu i godišnje doba trebalo uzeti u obzir pri dizajniranju istraživanja, analiziranju rezultata te provedbi intervencija u području mentalnog zdravlja. Također, mogu poslužiti kao smjernica poslovnom svijetu, osobito u komunikaciji i planiranju radnih zadataka.
Perspektive za buduća istraživanja
Istraživanje pruža vrijedan uvid u svakodnevne promjene mentalnog zdravlja. Međutim, potrebno je daljnje istraživanje kako bi se potvrdili ovi nalazi i dodatno istražila moguća pristranost, piše Bonitet. Također, noćne ptice mogle bi drugačije reagirati na rezultate, što bi moglo zahtijevati prilagodbu radnih rasporeda i promjene u organizaciji posla.
Istraživači preporučuju da buduće studije uzmu u obzir individualne razlike te da se provedu na različitim populacijama i kulturama kako bi se potvrdila općenitost rezultata.
Ovo istraživanje pokazuje da je mentalno zdravlje dinamično i da se mijenja tijekom dana. Poslovni svijet može koristiti ove podatke za bolje planiranje i organizaciju radnih zadataka. S druge strane, javne zdravstvene usluge bi mogle razviti prilagođene intervencije za poboljšanje mentalnog blagostanja.
