Europska unija istražuje različite pravne mogućnosti kako bi europske tvrtke mogle otkazati dugoročne ugovore o nabavi ruskog plina bez potrebe za plaćanjem velikih odštetnih iznosa Rusiji. Jedna od opcija koju razmatra Bruxelles je proglašenje više sile zbog rata u Ukrajini. To bi moglo omogućiti raskid ugovora bez financijskih posljedica. Dužnosnici Europske unije ističu da bi eventualna plaćanja odštete podrila cijeli koncept smanjenja financijske ovisnosti o Rusiji. To je trenutno prioritet EU-a.
Smanjenje ovisnosti o ruskom plinu
Udio ruskog plina u opskrbi Europske unije drastično je smanjen. S 40 posto prije početka rata u Ukrajini na samo 11 posto danas. S obzirom na to, unatoč općem smanjenju uvoza ruskog plina, povećana je količina ukapljenog prirodnog plina (LNG). Rusija taj plin izvozi u EU. Europska komisija istražuje pravne opcije za okončanje uvoza ruskih fosilnih goriva do kraja 2027. godine. To je dio šire strategije energetske neovisnosti.
Jedna od opcija koju EU razmatra je povećanje uvoza američkih energenata. To bi moglo pomoći u smanjenju ovisnosti o ruskom plinu, ali i izbjeći moguće carinske sukobe s SAD-om. Između veljače prošle godine i veljače ove godine, Europska unija platila je Rusiji 21,9 milijardi eura za naftu i plin. To dodatno podcrtava ovisnost Europe o ruskim energentima. Iako je Bruxelles planirao objaviti strategiju o postepenom smanjenju uvoza ruskih fosilnih goriva u ožujku, odluka je odgođena zbog zabrinutosti da bi Mađarska i Slovačka mogle blokirati taj plan.
Utjecaj geopolitičkih faktora na EU
U tim zemljama, koje su i dalje jako ovisne o ruskom plinu, završava najveći dio ruskog plina koji još uvijek dolazi putem plinovoda. Razmatranje budućnosti Sjevernog toka, ključnog plinovoda, također je utjecalo na odgodu donošenja konačne odluke. SAD se intenzivno angažira kako bi pomogao okončanju sukoba u Ukrajini, što bi moglo utjecati na buduće energetske strategije EU.
Neki čelnici energetskih i industrijskih tvrtki u Francuskoj i Njemačkoj navode da bi kupovina ruskog plina u manjim količinama mogla biti korisna u budućnosti. Tako bi se izbjegla prevelika ovisnost o bilo kojem izvoru energenata, uključujući SAD. Iako postoji i politička volja za smanjenjem ovisnosti o Rusiji, europski diplomati izražavaju zabrinutost zbog nejasnoća u vezi s politikom diverzifikacije izvora energije i trenutno kaotične situacije na tržištu.
Izazovi u raskidu ugovora s Rusijom
Unatoč inicijativi Europske komisije, članice EU-a su oprezne kada je riječ o prisiljavanju tvrtki da raskinu ugovore o nabavi LNG-a iz Rusije. Strah od mogućeg porasta cijena plina i negativnog utjecaja na tržište plina tijekom prijelaznog razdoblja predstavlja značajnu prepreku. Složenost cijele situacije dodatno povećava činjenica da su ugovori s ruskim dobavljačima povjerljivi i raznoliki. To znači da nije jednostavno pronaći jedinstven način za raskidanje tih ugovora.
Francuske, belgijske i španjolske luke ostaju ključna odredišta za uvoz ruskog LNG-a u Europsku uniju. Prema mišljenju think-tanka Bruegel, učinkovitiji način za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu moglo bi biti uvođenje carina na ruski plin, što bi omogućilo dodatne prihode za EU i prisililo Rusiju da snizi cijene kako bi ostala konkurentna. Za razliku od sankcija, koje zahtijevaju jednoglasnost članica EU, carine bi mogle biti izglasane uz podršku većine članica.
Bruegel također upozorava da bi Rusija mogla iskoristiti selektivnu opskrbu plinom kako bi ponovno izazvala neslogu među članicama EU-a, pa je hitno potrebno donijeti zajednički odgovor kako bi se spriječile buduće energetske ucjene. Kako prenosi portal Financije, Bruxelles nastoji pronaći ravnotežu između energetske sigurnosti, političkih interesa i ekonomske održivosti. Sudbina ruskog plina u Europi i dalje ostaje neizvjesna, a odluke koje će biti donesene u sljedećim mjesecima ključne su za budućnost europske energetske politike.
