Što manje obaveza imate upisano u kalendar, više ćete obaviti, prenosi Inc.
Vrijeme na satu je redovito i neumoljivo. Ali, kao što svi znamo iz osobnog iskustva, subjektivno vrijeme je sasvim druga stvar.
Kada imate 8 godina godina vam se čini 10 puta duža od godine kada imate 38. Sat proveden u čekaonici čini se kao vječnost, dok sat s prijateljima može proći u trenu. A tjeskobno putovanje do odredišta uvijek se čini daleko duže od opuštenog povratka.
Naš osjećaj za vrijeme radikalno se mijenja ovisno o našem raspoloženju i načinu razmišljanja. I to ne vrijedi samo za odmore koji prođu u trenu ili ubrzanju vremena kako starimo. Isto je kada je u pitanju naša percepcija vremena na poslu. Nova znanost pokazuje da način na koji raspoređujemo zadatke ima veliki utjecaj na to koliko vremena osjećamo da imamo da ih izvršimo, što dovodi do poprilično neočekivanog savjeta – kako učiniti više s manje stresa.
Što više pokušavate ukrotiti svoj raspored, osjećate da ste više zauzeti
Priče o tome kako poslovne ikone poput Billa Gatesa i Elona Muska precizno planiraju svoje dane u pet minuta privlače veliki interes. Poduzetnici i drugi profesionalci očito očajnički žele iscijediti veću produktivnost iz svakog sata, a marljivo planiranje izgleda kao razuman način da se to postigne.
Opsesivno zakazivanje moglo bi biti potrebno ako istovremeno radite za Teslu i SpaceX, ali za nas ostale postoji jedan veliki problem s pomnim kalendarom svakog aspekta naših dana. Nova studija pokazuje da se zbog toga osjećate više ludo, te da manje radite.
Profesorica poslovanja sa Sveučilišta Ohio State, Selin Malkoc, detaljno je opisala istraživanje u The Conversation, a ono se svodi na to da sudionici istraživanja ili zakazuju obvezu ili ne, a zatim promatraju kako nadolazeća stavka u njihovom kalendaru utječe na njihovo stanje uma i produktivnosti prije događaja.
Istraživači su uvijek iznova otkrivali kako se zbog nadolazećeg događaja u kalendaru osjećate užurbanije, što vas obeshrabruje da svo svoje raspoloživo vrijeme ispunite korisnim zadacima.
Na primjer, kada je istraživački tim rekao sudionicima u istraživanju da će započeti za pet minuta, većina ih je zvjerala uokolo i nije učinila ništa produktivno. Kad su istraživači umjesto toga samo ostavili sudionike na miru tih pet minuta, mnogi su učinili nešto korisno poput odgovaranja na e-poštu ili čitanja knjige. Predstojeće obveze čine vrijeme kraćim, tako da je manje vjerojatno da će ljudi učinkovito iskoristiti vrijeme uoči događaja.
“Znamo da kada je nešto oskudno ljudi to smatraju vrijednijim i manje su spremni odvojiti se od toga. Isto vrijedi i za vrijeme. Ako se vrijeme čini ograničenim, manje je vjerojatno da će ga ljudi koristiti – čak i kada je u njihovom najboljem interesu“, objašnjava Malkoc.
Svome kalendaru dajte odmor
Opsesija upravljanjem vremenom zapravo može naštetiti vašoj produktivnosti. Što više ispunjavate svoj kalendar, osjećate da imate manje vremena i više vremena gubite na stres oko toga.
Naravno, neke aktivnosti, posebice one koje uključuju koordinaciju s drugima, moraju biti zakazane. Dakle, kako možete ovaj osvrt iskoristiti u stvarnom svijetu? Malkoc predlaže onima koji su predani svojim kalendarima da pokušaju “zakazati događaje ili zadatke jedan uz drugi, što vam ostavlja veće dijelove neplaniranog vremena. Nekoliko neprekinutih sati neplaniranog vremena činit će se duljim, pogotovo ako se ništa zakazano ne nazire.”
Ovo je verzija popularnog, istraživanjem potvrđenog „haka“ za produktivnost – grupiranje svih sastanaka u neke dane i zabrane sastanaka u drugim danima.
Još učinkovitije, iako donekle radikalno, moglo bi biti jednostavno rasporediti puno manje. Umjesto opsesivnog unosa svake obveze u svoj kalendar, mogli biste upotrijebiti nešto poput sustava 3-3-3 autora Olivera Burkemana kako biste za svoje dane i tjedne definirali broj prioriteta kojima se može upravljati, te tako dopustiti da se vaše vrijeme odvija organskije.
Za ljubitelje produktivnosti, to bi moglo zvučati kao hereza. Ali znanost sugerira da ćete zapravo napraviti više ako planirate manje.
