Amerikanci nikada nisu bili bliže novom rekordu. Dug po kreditnim karticama dosegnuo je 1,26 bilijuna dolara na kraju drugog tromjesečja, samo dvadesetak milijardi manje od povijesnog maksimuma. No iza te brojke krije se važnija priča: kreditne kartice za dio Amerikanaca više nisu samo praktičan način plaćanja, nego sve skuplji način premošćivanja kućnog budžeta.
Podaci Federal Reserve Bank of New York pokazuju da je kartični dug u samo tri mjeseca porastao za 21 milijardu dolara. Istodobno je ukupni dug američkih kućanstava dosegnuo približno 18,8 bilijuna dolara.
Najveći dio i dalje otpada na hipoteke, oko 13,1 bilijun dolara. Auto-krediti dosegnuli su rekordnih 1,71 bilijun, dok se kartični dug ponovno približio rekordnoj razini s kraja prošle godine.
Sama veličina duga, međutim, nije ono što bi trebalo najviše zabrinjavati.
Dug po kreditnim karticama nikada nije bio ovako skup
Prosječna kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na američke kreditne kartice danas se kreće oko 21 posto. Prije samo nekoliko godina bila je osjetno niža.
Razlika je golema za svakoga tko račun ne podmiruje u cijelosti.
Saldo od 5.000 dolara više nije samo 5.000 dolara potrošnje koju treba vratiti. Ako se prenosi iz mjeseca u mjesec, uz kamatu iznad 20 posto može vrlo brzo postati ozbiljan teret za kućni budžet.
Upravo zato dug po kreditnim karticama od 1,26 bilijuna dolara danas ima drukčiju težinu nego prije nekoliko godina. Amerikanci ne nose samo gotovo rekordan dug. Nose ga u razdoblju kada je njegovo servisiranje iznimno skupo.
Isti rekord, dvije potpuno različite Amerike
Ipak, iz rekordnog duga bilo bi pogrešno zaključiti da Amerikanci masovno više ne mogu plaćati račune.
Podaci pokazuju nešto složeniju sliku.
S jedne strane raste ukupni saldo na karticama i dio kućanstava sve teže podnosi visoke životne troškove. S druge, početkom ove godine rekordnih gotovo 37 posto kartičnih računa podmirivalo je puni saldo svakog mjeseca.
To znači da kartica za milijune Amerikanaca uopće nije dug u klasičnom smislu. Koriste je zbog praktičnosti, nagrada ili povrata novca, a račun zatvaraju na kraju mjeseca.
Za druge je situacija potpuno drukčija.
Kada plaća više ne pokriva hranu, gorivo, stanovanje, automobil i ostale mjesečne troškove, kartica postaje produžetak kućnog budžeta. Problem nastaje kada sljedeći mjesec stižu isti računi, ali i dug iz prethodnog.
Isti komad plastike tako za jednu obitelj predstavlja pogodnost, a za drugu kredit s kamatom većom od 20 posto.
Kašnjenja jesu visoka, ali nema kreditne krize
Posebnu pozornost privlače podaci o ozbiljnim kašnjenjima u otplati. Udio kartičnog duga koji kasni najmanje 90 dana znatno je viši nego prije nekoliko godina.
No New York Fed upozorava da taj pokazatelj treba pažljivo tumačiti. Noviji podaci o prelasku računa u ozbiljno kašnjenje posljednjih su tromjesečja relativno stabilni.
Drugim riječima, postoje znakovi financijskog pritiska, ali podaci zasad ne pokazuju nekontrolirano širenje kreditne krize među američkim potrošačima.
To je važna razlika.
Koliko dugo potrošač može držati američko gospodarstvo
Američki potrošač desetljećima je jedan od najvažnijih motora najvećeg svjetskog gospodarstva. Dok ljudi troše, kompanije prodaju, zapošljavaju i investiraju.
Kredit pomaže održavati taj stroj.
Ali samo do određene granice.
Svaki dolar koji danas odlazi na kamatu za jučerašnju kupnju dolar je manje za sutrašnju potrošnju. Ako milijuni kućanstava istodobno počnu smanjivati kupnju kako bi vratili dugove, ono što je pomagalo održavati potrošnju može je početi kočiti.
Zato 1,26 bilijuna dolara duga po kreditnim karticama nije dokaz da je američki potrošač pred slomom.
Ali jest upozorenje.
Pravo pitanje više nije koliko Amerikanci još mogu potrošiti. Pitanje je koliko dugo mogu nastaviti trošiti ovim tempom dok dio računa za današnji život prebacuju u sutrašnji mjesec – uz kamatu od oko 21 posto.
