Besplatni ETS certifikati ponovno su u središtu europske klimatske politike. Europska komisija procjenjuje da bi nove mjere kompanijama mogle smanjiti troškove emisija za oko četiri milijarde eura.
Nova pravila dolaze u trenutku kada europska industrija upozorava na pad konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu. Problem je posebno izražen u energetski intenzivnim sektorima poput kemijske i metalne industrije.
Komisija zato predlaže prilagodbu metodologije prema kojoj bi kompanije i dalje dobivale besplatne certifikate za oko 75 posto emisija stakleničkih plinova.
Bruxelles pokušava smanjiti pritisak na industriju
Europski sustav trgovanja emisijama (ETS), uveden 2005. godine, temelji se na principu da kompanije moraju kupovati certifikate za emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.
Kako se količina dostupnih certifikata postupno smanjuje, njihova cijena raste. Time Bruxelles želi potaknuti ulaganja u čišće tehnologije i smanjenje emisija.
No rast troškova posljednjih godina izazvao je sve veći otpor industrije.
Velike kompanije upozoravaju da europski proizvođači gube konkurentnost zbog viših energetskih i regulatornih troškova, dok konkurenti izvan Europske unije često posluju pod znatno blažim klimatskim pravilima.
Zato Bruxelles sada pokušava pronaći ravnotežu između klimatskih ciljeva i zaštite industrijske proizvodnje.
Nova metodologija uključuje i neizravne emisije
Prema prijedlogu Europske komisije, nova metodologija obračuna uzimat će u obzir i neizravne emisije povezane s potrošnjom energije i stakleničkih plinova u razdoblju od 2026. do 2030. godine.
Komisija planira nove referentne razine usvojiti do kraja lipnja, dok bi šira revizija ETS sustava trebala biti predstavljena tijekom srpnja.
U sklopu tih promjena Bruxelles planira uvesti i rezervne referentne stope za pojedine industrijske sektore.
Takav pristup trebao bi smanjiti pritisak na kompanije koje imaju visoke energetske troškove i sporiju tranziciju prema zelenim tehnologijama.
Industrija i države članice traže fleksibilniji pristup
Brojne države članice već duže vrijeme kritiziraju ETS sustav tvrdeći da previše opterećuje europsku proizvodnju.
Posebno su glasne zemlje s jakom industrijskom bazom koje upozoravaju da visoki troškovi emisija mogu potaknuti preseljenje proizvodnje izvan Europske unije.
I kompanije iz teške industrije posljednjih mjeseci pojačale su pritisak na Bruxelles tražeći veći broj besplatnih emisijskih jedinica.
Njemačka udruga kemijske industrije VCI pritom je upozorila da nova metodologija i dalje ostavlja previše nejasnoća i regulatorne nesigurnosti, iako su najstrože mjere iz početnih prijedloga ublažene.
Informacije o kritikama njemačke industrije prenijela je agencija dpa.
Europa pokušava zaštititi industriju bez odustajanja od klimatskih ciljeva
Europska unija nalazi se pod sve većim pritiskom da paralelno vodi dvije bitke:
- dekarbonizaciju gospodarstva,
- očuvanje industrijske konkurentnosti.
Problem je posebno osjetljiv u sektorima s visokim energetskim troškovima. Europske kompanije već osjećaju posljedice skuplje energije, sporijeg rasta i jače konkurencije iz Azije.
Zato se ETS sustav posljednjih godina sve manje promatra isključivo kao klimatski alat, a sve više i kao pitanje industrijske politike.
Bruxelles sada pokušava izbjeći scenarij u kojem bi stroga pravila ubrzala gašenje europske proizvodnje ili premještanje tvornica izvan EU.
Revizija ETS-a mogla bi otvoriti novu raspravu unutar EU
Najavljene promjene gotovo sigurno će izazvati nove podjele među državama članicama.
Dio zemalja smatra da bi dodatni besplatni certifikati mogli usporiti zelenu tranziciju i smanjiti pritisak na kompanije da ulažu u smanjenje emisija.
S druge strane, industrijski sektor upozorava da bez fleksibilnijeg pristupa Europa riskira gubitak proizvodnje, investicija i radnih mjesta.
Zato će revizija ETS sustava tijekom ljeta vjerojatno postati jedna od najvažnijih ekonomskih i industrijskih tema unutar Europske unije.
