Rastuće napetosti s Rusijom i sve češći uleti dronova u zračni prostor članica EU i NATO-a potaknuli su vlade i središnje banke na ubrzanje priprema za krizne situacije, uključujući i osiguranje stabilnog platnog prometa. U tom kontekstu fizička gotovina i dalje igra ključnu ulogu.
Europska središnja banka (ECB) krajem rujna objavila je studiju analitičara Francesca Faella i Alejandra Zamora-Péreza pod nazivom “Ostanite mirni i čuvajte gotovinu” (Keep calm and carry cash), koja je odmah privukla pažnju. Analitičari su proučili četiri krize koje su u posljednjih desetak godina snažno utjecale na potražnju za gotovinom: rusku invaziju na Ukrajinu, pandemiju Covida-19, veliki ovogodišnji kvar električne mreže na Iberijskom poluotoku i grčku dužničku krizu. Zaključak je jasan, piše Poslovni, i privremeni nestanak struje može paralizirati financijski sustav i ostaviti građane bez novca, dok ratne prijetnje situaciju dodatno pogoršavaju.
Tijekom ruske invazije zabilježen je nagli rast podizanja gotovine u državama blizu ratne zone: Estoniji, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Finskoj. Procjenjuje se da je u prva tri tjedna rata podignuto dodatnih 211 milijuna eura, a samo u jednom danu krajem veljače 2022. građani tih zemalja podigli su 80 milijuna eura – znatno više nego što su banke predvidjele.
Zanimljivo je da je povećana potražnja za gotovinom zabilježena i u digitalno najrazvijenim baltičkim i sjevernoeuropskim zemljama, kao i u Njemačkoj i Austriji.
Primjer Iberijskog poluotoka u travnju ove godine pokazao je koliko je keš važan. Tijekom gotovo potpunog nestanka struje više od 50 milijuna ljudi vidjelo je koliko je gotovina nezamjenjiva: potrošnja karticama i internetska kupovina prepolovile su se, a ukupna dnevna potrošnja pala je za trećinu.
Ovo ilustrira tzv. paradoks novčanica: unatoč snažnom rastu digitalnog plaćanja, potražnja za euro novčanicama neprestano raste. Vrijednost u opticaju povećala se značajno tijekom posljednja dva desetljeća, iako se gotovina u svakodnevnim transakcijama koristi sve rjeđe.
