Europska unija razmatra proširenje sustava trgovine emisijama (ETS) na komercijalne letove izvan Europe, što bi najvećim europskim aviokompanijama moglo donijeti dodatne troškove veće od 1,5 milijardi eura godišnje.
Prema analizi koju prenosi Financial Times, potencijalno širenje ugljičnog poreza dolazi u trenutku kada se zrakoplovna industrija već suočava s rastom cijena goriva, višim operativnim troškovima i pritiskom na profitabilnost.
Ako EU proširi ETS režim na sve odlazne letove, posljedice se vrlo vjerojatno neće zadržati samo na aviokompanijama.
Velik dio troškova gotovo sigurno bi bio prebačen na putnike kroz skuplje zrakoplovne karte.
Što EU zapravo želi promijeniti?
Trenutačno europski ETS sustav uglavnom pokriva letove unutar Europske unije.
To znači da prijevoznici plaćaju naknade za emisije ugljika na europskim rutama, dok interkontinentalni letovi imaju znatno blaži tretman.
Upravo zato organizacije za zaštitu okoliša godinama tvrde da postojeći model stvara neravnotežu i ne obuhvaća najveći dio emisija međunarodnog zračnog prometa.
Klimatski think-tank Transport i okoliš upozorava da je ugljični trag europskog zrakoplovstva od početka primjene ETS-a 2005. porastao za oko 30 posto.
Iako zračni promet čini oko tri posto globalnih emisija u energetskom sektoru, upravo je avijacija postala jedan od najtežih sektora za dekarbonizaciju.
Aviokompanije upozoravaju na snažan udar na profitabilnost
Financijski učinak mogućeg proširenja ETS-a bio bi ogroman.
Prema procjenama:
- Lufthansa mogla bi imati dodatni godišnji trošak od 1,8 milijardi eura
- International Airlines Group, vlasnik British Airwaysa i Iberije, oko 1,7 milijardi eura
- Air France-KLM oko 1,5 milijardi eura
U slučaju Lufthanse to bi moglo smanjiti planirani profit za čak 44 posto.
To je posebno osjetljivo u trenutku kada su aviokompanije posljednjih mjeseci već pogođene snažnim rastom cijena zrakoplovnog goriva.
Zbog toga europski prijevoznici upozoravaju da bi proširenje ETS-a moglo ozbiljno narušiti njihovu globalnu konkurentnost.
Putnici bi vrlo vjerojatno platili najveći dio računa
Iako aviokompanije dio troškova mogu apsorbirati kroz poslovanje, tržište očekuje da bi najveći dio dodatnog opterećenja završio u cijenama karata.
Transport i okoliš procjenjuje da ETS trenutno povećava cijenu leta unutar EU-a za oko sedam eura po karti.
Ako bi se sustav proširio na sve odlazne letove, dodatni trošak mogao bi prosječno iznositi oko 45 eura po karti.
To bi posebno pogodilo:
- interkontinentalna putovanja
- poslovne putnike
- turistički sektor
- aviokompanije s velikim long-haul mrežama
Drugim riječima, dekarbonizacija zračnog prometa mogla bi postati jedan od glavnih razloga rasta cijena međunarodnih letova tijekom sljedećih godina.
Klimatska politika sve snažnije ulazi u ekonomiju putovanja
Ova rasprava pokazuje koliko klimatska politika danas direktno utječe na poslovne modele velikih industrija.
Zrakoplovni sektor posebno je ranjiv jer za razliku od automobilske industrije još nema široko dostupnu tehnološku alternativu klasičnom gorivu.
Električni avioni za duge relacije još su daleko od komercijalne primjene, dok održiva zrakoplovna goriva ostaju znatno skuplja od tradicionalnog kerozina.
Zato ETS za aviokompanije postaje mnogo više od regulatornog pitanja.
To postaje pitanje dugoročne profitabilnosti, konkurentnosti i buduće strukture cijena putovanja.
Moguće i nove geopolitičke napetosti
Proširenje ETS-a vrlo bi vjerojatno izazvalo i političke reakcije izvan Europe, posebno iz SAD-a.
Američki prijevoznici i dio političkih struktura već godinama kritiziraju europske klimatske regulative tvrdeći da narušavaju tržišno natjecanje i povećavaju troškove međunarodnog poslovanja.
U aktualnom razdoblju trgovinskih i geopolitičkih napetosti, dodatni europski porezi na međunarodne letove mogli bi otvoriti novu točku sukoba između Bruxellesa i velikih globalnih partnera.
EU vidi i veliki fiskalni potencijal
S druge strane, proširenje ETS-a moglo bi donijeti golemi prihod europskim institucijama i državama članicama.
Procjene govore da bi do 2030. godine EU kroz prošireni ETS sustav na zračni promet mogao prikupiti oko 17 milijardi eura.
Upravo zato ova rasprava više nije samo ekološko pitanje.
To je sudar između klimatskih ciljeva, profitabilnosti aviokompanija i buduće cijene globalne mobilnosti.
