Europska ulaganja u električna vozila dosegnula su gotovo 200 milijardi eura, pokazuju podaci britanske istraživačke organizacije New Automotive. Riječ je o jednom od najvećih industrijskih investicijskih ciklusa u novijoj europskoj povijesti, kojim Europa pokušava izgraditi vlastiti lanac vrijednosti za električnu mobilnost i smanjiti ovisnost o Kini.
Najveći dio kapitala usmjeren je u proizvodnju baterija i razvoj opskrbnog lanca, ali značajna sredstva odlaze i na prenamjenu automobilskih tvornica, razvoj novih pogona te infrastrukturu za punjenje električnih vozila.
Europska ulaganja u električna vozila fokusirana su na baterije
Od ukupnih ulaganja, oko 109 milijardi eura odnosi se na baterijski opskrbni lanac.
Europa na taj način pokušava smanjiti ovisnost o Kini, koja i dalje dominira globalnom proizvodnjom baterija. Prema ranijim podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), Kina je prošle godine držala oko 80 posto svjetske proizvodnje baterija, uključujući i baterije koje se koriste izvan sektora električnih vozila.
U New Automotiveu procjenjuju da Europa danas proizvodi baterije za približno trećinu električnih vozila koja se prodaju na europskom tržištu.
Ako svi najavljeni kapaciteti budu u potpunosti realizirani, Europa bi dugoročno mogla pokriti velik dio vlastite potražnje.
Autoindustrija prolazi kroz najveću transformaciju desetljeća
Dodatnih 60 milijardi eura uloženo je izravno u proizvodnju električnih vozila.
Većina tog novca odnosi se na:
- prenamjenu postojećih automobilskih tvornica
- gradnju novih EV pogona
- prilagodbu proizvodnih procesa
- razvoj novih platformi za električna vozila
To pokazuje koliko se europska automobilska industrija ubrzano pokušava prilagoditi novoj tržišnoj realnosti.
Elektrifikacija više nije eksperimentalni dio industrije, nego strateški smjer oko kojeg se reorganizira čitav proizvodni sektor.
Punionice postaju nova europska infrastruktura
Velika ulaganja usmjerena su i u mrežu za punjenje električnih vozila.
Prema izvješću, javna ulaganja u punionice iznose između 23 i 46 milijardi eura, dok je diljem Europe već izgrađeno više od milijun javnih punionica.
Dodatnih više od 3,5 milijardi eura uloženo je u samu proizvodnju infrastrukture za punjenje.
To pokazuje da tranzicija na električna vozila nije samo pitanje automobilske industrije, nego i energetske i infrastrukturne transformacije Europe.
Njemačka ostaje središte europske EV industrije
Ulaganja nisu ravnomjerno raspoređena.
Gotovo četvrtina ukupnih investicija otpada na Njemačku, koji ostaje ključna europska baza za proizvodnju električnih vozila i razvoj baterijskog lanca vrijednosti.
U Njemačkoj vodeći proizvođači automobila surađuju s velikim međunarodnim proizvođačima baterija kako bi ubrzali tranziciju prema električnoj mobilnosti.
Među najvećim korisnicima ulaganja ističu se i Francuska te Španjolska.
Istodobno, upravo su neke od tih zemalja posljednjih mjeseci pokazale sve veći oprez prema dijelu europske regulative koja se odnosi na zabranu prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine.
Europa pokušava balansirati između tranzicije i industrijske realnosti
Njemačka, Italija te dio zemalja srednje i istočne Europe otvoreno su se usprotivili dijelu regulatornog okvira Europske unije za automobile i kombije.
Pod pritiskom automobilske industrije, Europska komisija je krajem prošle godine signalizirao određeno ublažavanje pristupa prema planovima koji bi u praksi značili zabranu novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine.
Razlog nije samo politički.
Europska autoindustrija suočava se s nekoliko paralelnih izazova:
- snažnom konkurencijom kineskih proizvođača
- visokim troškovima tranzicije
- pritiskom na profitabilnost
- brigom za očuvanje radnih mjesta
- rastućom ovisnošću o baterijskoj tehnologiji iz Azije
Električna tranzicija Europe već se dogodila
Najvažniji zaključak izvješća možda nije politički, nego investicijski.
Europa je već uložila golemi kapital u električnu mobilnost, baterije i infrastrukturu.
To znači da pitanje više nije hoće li se tranzicija prema električnim vozilima dogoditi.
Puno važnije pitanje postaje može li Europa izgraditi dovoljno snažan domaći lanac vrijednosti kako bi u toj tranziciji ostala konkurentna i manje ovisna o Kini.
Jer budućnost europske autoindustrije više neće ovisiti samo o proizvodnji automobila.
Ovisit će o kontroli baterija, energije, softvera i infrastrukture koja pokreće novu eru mobilnosti.
