Utorak, 21 svibnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Izgradnja vjetroelektrana i ukidanje ugljena utapaju se u troškovima zaduživanja

Napori središnjih banaka da ukrote inflaciju otežali su i bogatim i siromašnim nacijama prelazak s fosilnih goriva. Propali su planovi da Južna Afrika i Indonezija odbace upotrebu ugljena. Kao i offshore vjetroelektrane na obalama New Jerseyja i Velike Britanije te projekt zelenog vodika u talijanskom lučkom gradu. O tome piše medij POLITICO u tekstu Zacka Colmana.

Klimatski projekti diljem svijeta tonu zbog visokih troškova zaduživanja potaknutih kamatama. Ugrožavajući tako glavni dio međunarodnih napora da se spriječi najkatastrofalnija šteta od zagrijavanja.

Mnoge nacije okupljene na ovomjesečnom klimatskom summitu COP28 u Dubaiju, uključujući Sjedinjene Države, postavile su cilj utrostručenja globalnih kapaciteta obnovljive energije do kraja ovog desetljeća. Takvo obećanje moglo bi biti jedno od nekolicine značajnih klimatskih akcija koje proizlaze iz pregovora. Koji su opet upleteni u sukob oko toga trebaju li se vlade obvezati na postupno ukidanje fosilnih goriva.

Ali rastuće kamatne stope ugrozile su te ciljeve.

Kamatne stope “ubijaju” projekte

Kamatne stope bile su jedan od razloga za otkazivanje velikih projekata vjetroelektrana na moru posljednjih mjeseci. Uključujući dva projekta danske tvrtke Ørsted u blizini New Jerseya i švedski poslovni projekt u Sjevernom moru. U rujnu se nijedan ponuditelj nije pojavio na rujanskoj dražbi pučinske energije vjetra u Ujedinjenom Kraljevstvu. A to je također povezano s učincima viših troškova zaduživanja.

“Vrlo je podcijenjena činjenica koliko kritično, koliko loše kamatne stope utječu na naše globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena,” rekao je Sumant Sinha, izvršni direktor indijske tvrtke za razvoj obnovljive energije ReNew Power. “To je nedužni promatrač u cijelom ovom upravljanju ekonomijom i kontroliranju inflacije, a ljudi to ne shvaćaju.”

U biti, uporni skokovi kamatnih stopa poremetili su ekonomske temelje za velike, kapitalno intenzivne projekte s dugim rokovima otplate. Točno onakav tip projekata koji su potrebni ako svijet želi postići svoje ciljeve masovnog smanjenja emisija ugljika do sredine stoljeća.

Ekonomska klima također otežava odvikavanje svijeta od fosilnih goriva. Rastuće stope učinile su neizvedivim refinanciranje duga potrebno za stavljanje izvan pogona elektrana na ugljen koji izbacuju ugljik, rekao je Joseph Curtin, direktor za energetiku i klimu u Zakladi Rockefeller. Rekao je da je ta stvarnost već gumirala desetke milijardi dolara. Istih onih koje su bogate zemlje nekoć nudile kako bi pomogle da se Južnoafrička Republika, Indonezija i Vijetnam odbace od ugljena.

Obnovljiva kolateralna šteta

Središnje banke poput Federalnih rezervi i Europske središnje banke povećavaju kamatne stope kako bi ohladile inflaciju. Pokušavajući je vratiti pod kontrolu nakon pandemije i ruskog rata u Ukrajini.

Ali ti su potezi, kako se moglo predvidjeti, imali efekte prelijevanja. Osobito za promatrače klime, oni su usmjerili kapital dalje od zemalja u razvoju. A one će u nadolazećim desetljećima pridonositi velikoj količini plinova koji zagrijavaju planet.

Ulaganja u obnovljive izvore energije dovoljno su se ohladila na Bliskom istoku da konzultantska tvrtka Wood Mackenzie predviđa manje novih instalacija nego što se ranije mislilo. Rekao je ovo Chris Seiple, potpredsjednik njihove grupe za energiju i obnovljive izvore energije.

Isti učinak usporava kopnene projekte vjetroelektrana u Aziji, regiji koja je jako ovisna o ugljenu i uvezenoj nafti i plinu, rekao je Mike Taylor, viši analitičar Međunarodne udruge za obnovljivu energiju sa sjedištem u Abu Dhabiju ili IRENA.

I bogate zemlje trpe

Istodobno, visoke stope učinile su skuplje projekte obnovljivih izvora energije teškima za financiranje čak i u bogatim zemljama.

Vodik, izvor optimizma za ublažavanje utjecaja teške industrije na klimu, nema financijski smisao pri trenutnim stopama, rekao je Seiple. Prema istraživačkoj tvrtki Bloomberg New Energy Finance , samo 7 posto europskih vodikovih projekata ima financiranje izgradnje . Talijanska energetska kompanija Enel napustila je svoj projekt zelenog vodika koji je poduprla vlada u La Speziji prošlog mjeseca.

Klimavo financiranje obnovljivih izvora stoga odgađa agresivnu primjenu čiste energije za koju znanstvenici kažu da je neophodna za borbu protiv klimatskih promjena. Stope su ključni pokretač te novootkrivene nestabilnosti.

To je zato što projekti čiste energije obično dobivaju većinu svog kapitala na početnom dijelu, a zatim otplaćuju taj dug tijekom godina prihodima koje dobivaju od kupaca električne energije. Cijene koje programeri mogu naplatiti često su dogovorene prije finaliziranja financiranja, zbog čega je teško izdržati fluktuacije u stopama.

“Poslovanje s obnovljivim izvorima energije potpuno je drugačije od tradicionalnog energetskog poslovanja”, rekao je Ramon Mendez, bivši urugvajski ministar energetike, na konferenciji za novinare u srijedu. “Obnovljivi izvori energije su samo financijski posao.”

Širenje jaza

Ekonomska jednakost je također u pitanju.

Gospodarstva u nastajanju već su se povlačila pod oštrijim uvjetima zaduživanja prije nego što su kamatne stope počele rasti. A perturbacije kamatnih stopa mogu lakše uništiti projekte u zemljama u razvoju gdje je percipirani rizik – bilo zbog političke ili ekonomske nestabilnosti – veći.

“Nemamo više vremena priuštiti si te vrste štucanja”, rekao je Taylor iz IRENA-e. Rekao je da su više stope zapriječile projekte u zemljama s niskim i srednjim dohotkom stvarajući “neodlučnost”.

Učinak se proteže u cijelom globalnom gospodarstvu. Rekao je Avinash Persaud, izaslanik za klimu premijerke Barbadosa Mie Mottley, koja je krenula s planom za promjenu globalnih financija kako bi se kapital bolje usmjeravao u manje nacije.

Više stope u mjestima kao što su SAD i EU privlače ulagače u sigurnija ulaganja. Kao što su američke državne obveznice, rekao je Persaud. To isušuje kapital koji je mogao otići u gospodarstva u nastajanju, koja zatim moraju podići vlastite kamatne stope kako bi privukla ulagače. To zauzvrat povećava troškove servisiranja duga za već jako zadužene nacije.

“Svjedoci smo povlačenja međunarodnih tokova kapitala, zbog čega je tu zelenu transformaciju u zemljama u razvoju još teže izvesti”, rekao je Persaud u intervjuu.

Usporavanje ulagaja usložnjava cilj

Dok se velika većina ulaganja u obnovljivu energiju događa u Kini, SAD-u i EU, prema Međunarodnoj agenciji za energiju , predviđa se da će svijet u razvoju pokretati većinu budućeg zagrijavanja svijeta. Usporavanje ulaganja u ta tržišta komplicira cilj utrostručenja obnovljive energije, stavljajući nacije još više u zaokret za smanjenje stakleničkih plinova dovoljno brzo da se spriječi katastrofa.

“To je nevjerojatno težak izazov koji imamo pred sobom”, rekao je Mike Hayes, globalni voditelj obnovljivih izvora za računovodstvenu tvrtku KPMG.

Teški uvjeti zaduživanja predstavljaju izazov kada je globalni javni dug porastao na 92 ​​posto bruto domaćeg proizvoda prošle godine, u usporedbi s 84 posto u 2019., prema Međunarodnom monetarnom fondu. Zemlje stoga imaju manje resursa koje mogu posvetiti čistoj energiji, navodi KPMG u izvješću iz studenog.

Što učiniti?

Kreatori politike prepoznaju jaz između globalnih klimatskih potreba i spremnosti privatnog sektora da financira. Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je ranije ovog mjeseca da projekti obnovljive energije trebaju imati niže kamatne stope od elektrana na ugljen. Koje se još uvijek grade tempom koji nije u skladu s klimatskim projekcijama.

Ostalo je nekim ljudima da rade na kreativnim rješenjima. Napor koji je američki posebni izaslanik za klimu John Kerry službeno predstavio 3. prosinca iskoristit će kredite za preusmjeravanje zemalja u razvoju na čišću energiju. Rockefeller je u partnerstvu s Monetarnom upravom Singapura i ACEN Corp. sa sjedištem na Filipinima na kreditu kako bi ponudio poticaje za stavljanje u pogon termoelektrane South Luzon Thermal Energy Corp. na Filipinima i njezinu zamjenu obnovljivom energijom.

Svjetska banka je 1. prosinca obećala da će 45 posto svojih sredstava za sljedeću fiskalnu godinu posvetiti ulaganjima vezanim uz klimu. U ukupnom  iznosu od 40 milijardi dolara.

Više stope također uvlače javne institucije poput US International Development Finance Corp. još dublje u gospodarstva u nastajanju. I to kako bi riješile zastoje u ulaganjima kroz financijske instrumente kao što su jamstva za zajmove i osiguranje za projekte, rekao je Jake Levine, glavni službenik agencije za klimu.

“Rastuće kamatne stope bile su izazov posvuda, uključujući i Sjedinjene Države”, rekao je novinarima. “Ali oni su na našim tržištima pogoršali izazov koji je već bio jedan od primarnih razloga zašto kapital ne teče na razini koja nam je potrebna.”

Izvor: geopolitika.news

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno