Europski fond za umjetnu inteligenciju od 100 milijardi eura prijedlog je kojim predsjednik Publicisa Maurice Lévy želi smanjiti ovisnost europskih kompanija o američkim AI tehnologijama. Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija više nije samo pitanje inovacija, nego i gospodarske sigurnosti te dugoročne konkurentnosti Europe.
Povod za takvo upozorenje bilo je iskustvo pojedinih europskih tvrtki koje su, kako tvrdi Lévy, preko noći izgubile pristup naprednim modelima američkog startupa Anthropic.
Reuters prenosi da je taj rizik usporedio s prekidačem koji netko drugi može uključiti ili isključiti kada poželi, ostavljajući kompanije bez tehnologije na kojoj temelje dio svojeg poslovanja.
AI više nije samo tehnološka tema
Rasprava o umjetnoj inteligenciji više se ne vodi samo oko inovacija i produktivnosti.
Kontrola nad AI modelima i infrastrukturom postala je pitanje konkurentnosti, sigurnosti i gospodarske otpornosti. Europske kompanije danas se u velikoj mjeri oslanjaju na tehnologije koje razvijaju američki igrači poput OpenAI-ja, Googlea, Mete i Anthropica.
Ako pristup tim modelima postane ograničen ili skuplji, posljedice bi mogle osjetiti tisuće tvrtki koje AI koriste za automatizaciju, analitiku, marketing i donošenje poslovnih odluka.
Zašto fond od 100 milijardi eura?
Brojka nije slučajna.
Američke tehnološke kompanije posljednjih su godina uložile stotine milijardi dolara u podatkovne centre, AI čipove i razvoj modela. Europa, unatoč kvalitetnim startupima i istraživačkim centrima, i dalje zaostaje u kapitalu i infrastrukturi.
Europski fond za umjetnu inteligenciju trebao bi pomoći financiranju domaćih AI modela, podatkovnih centara i tehnoloških kompanija te smanjiti ovisnost Europe o vanjskim dobavljačima. Lévy smatra da je to preduvjet za dugoročnu konkurentnost europskog gospodarstva.
Pitanje koje se seli u upravne odbore
Umjetna inteligencija danas je sastavni dio poslovanja. Koristi se za korisničku podršku, analizu podataka, razvoj proizvoda i optimizaciju troškova.
Zbog toga se pitanje AI-ja sve manje promatra kao tehnološki izazov, a sve više kao strateško poslovno pitanje.
Kompanije koje ključne procese grade na sustavima koje ne kontroliraju izložene su operativnim i tržišnim rizicima koje ne mogu u potpunosti predvidjeti.
Bitka za europsku konkurentnost
Lévyjev prijedlog otvara širu raspravu o budućnosti europske ekonomije.
Ključno pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti gospodarstvo. To se već događa. Pitanje je hoće li Europa biti kreator tehnologije ili samo njezin korisnik.
U utrci u kojoj SAD i Kina ulažu goleme iznose u razvoj umjetne inteligencije, upravo bi odgovor na to pitanje mogao odrediti konkurentnost europskih kompanija u desetljećima koja dolaze.
