Harvard Study of Adult Development proveo je ovo izvanredno istraživanje u kojem su pratili 724 ispitanika, njihove živote od mladosti do starosti. Od ukupnog broja, 60 ispitanika je i danas živo, a sudjeluju i devedesetih. Za sve ove godine izmijenilo se nekoliko generacija istraživača, ali važno je da se to nije prekidalo i da su došli novi koji su nastavili raditi na prikupljanju podataka.
Četvrti voditelj ovog istraživanja, Robert Waldinger, rezultate je prije nekoliko godina predstavio javnosti i započeo riječima:
“Ukratko, dobri međuljudski odnosi čine nas sretnijima i zdravijima.” Dobar život čine dobri odnosi. I točka.”
Istraživanje je dalo tri važne lekcije
Kroz ovo istraživanje naučili smo tri važne lekcije o odnosima, uvodno je rekao Waldinger.
Prvo, dokazano je da su ispitanici koji su više vremena provodili s obitelji, prijateljima, na raznim okupljanjima i okupljanjima sretniji, fizički zdraviji i žive duže od ispitanika koji su više živjeli sami.
Samoća se pokazuje otrovnom i “ubija”. Usamljenici su nesretniji, zdravlje im je lošije, a moždane funkcije prerano slabe. Ukratko, žive kraće.
Drugo, još jedna pouka iz ovog istraživanja jest da nije bitan samo broj ljudi s kojima su ispitanici bili u kontaktu. Dinamika tih odnosa, predanost jednih drugima, najvažnija je kvaliteta tih odnosa. Pokazalo se da su sukobi jako loši za zdravlje i da su, primjerice, brakovi bez dovoljno ljubavi i privrženosti, u kojima su svađe i sukobi česti, lošiji izbor od razvoda.
Blizina je ključna
Znanstvenici su tijekom ovog istraživanja pokušali pogoditi koji bi ispitanici bili sretniji i ispunjeniji u kasnim osamdesetima. I to kad se usporede njihove životne okolnosti u pedesetima. Pokazalo se da oni s nižom razinom kolesterola u srednjim godinama nisu dugovječniji ni sretniji. Oni koji su bili zadovoljni svojim odnosima s drugim ljudima. Ispitanici koji su u svojim pedesetima bili najzadovoljniji brakom, prijateljstvima i druženjima, daleko su najzdraviji. A ispitanici nezadovoljni brakom i vezama, ako su imali fizičku bol, objektivno su bili veći zbog emocionalne boli koju su doživjeli.
Treća lekcija koju nas je istraživanje naučilo je da kvalitetni odnosi s drugima štite ne samo naše tijelo, već i naš mozak. Odnosi koji se temelje na povjerenju i podršci u srednjoj životnoj dobi utječu na 80-godišnjaka na način da mu je bolje pamćenje, jasnije se sjeća prošlih godina i dulje je intelektualno očuvan. I, nije da je u kvalitetnim odnosima podrške sve išlo glatko i bez trzavica. Baš suprotno. Suština je da su to odnosi u kojima ljudi mogu računati jedni na druge, mogu se osloniti jedni na druge. “Dakle, blizina je ključna i to je staro mudro pravilo, staro koliko i brda i planine”, rekao je na pokretanju istraživanja jedan od voditelja projekta Robert Waldinger.
Dobar život: Odnosi s drugim ljudima
Odnosi s drugim ljudima nisu uvijek jednostavni, često ne idu glatko, bez sukoba i svađa. One također podrazumijevaju ozbiljan rad i predanost, upornost, a to traje cijeli život i nema kraja. Mladić u tridesetima smatra da je cilj života biti uspješan, bogat i slavan. No, na kraju puta, u kasnijim godinama, najbolje prolaze oni koji su se oslanjali na odnose s drugima, koji su radili na bliskosti i povjerenju. Važne su sve veze i odnosi, kako partnerski tako i obiteljski, prijateljski kao i u široj zajednici.
Što znači „osloniti se na odnose s drugima“, kako raditi na kvaliteti u odnosima? Što predlažu psiholozi koji sudjeluju u ovakvim istraživanjima?
- Da ponekad druženja s ekranima zamijenim za druženje s bliskim ljudima
- Oživjeti odnose čineći nešto novo zajedno
- Organizirati duge zajedničke šetnje, zajedničke noćne izlaske
- Nazovite rođaka s kojim se dugo niste čuli.
Izvor: bonitet
