Norveška proizvodnja plina ponovno raste nakon odluke vlade da aktivira stara polja u Sjevernom moru. Oslo želi pomoći Europi u razdoblju energetske nesigurnosti izazvane ratom u Ukrajini i krizom na Bliskom istoku.
Vlada smatra da Europa još desetljećima neće moći funkcionirati bez stabilne opskrbe plinom i naftom.
Norveška ponovno otvara zatvorena plinska polja
Norveški ministar energetike Terje Aasland potvrdio je da će država ponovno pokrenuti plinska polja Albuskjell, Vest Ekofisk i Tommeliten Gamma u Sjevernom moru.
Polja su zatvorena 1998. godine, ali ih Oslo sada vraća u proizvodnju kako bi pomogao stabilizaciji europske energetske opskrbe.
U razgovoru za The Guardian Aasland je poručio da Norveška ima odgovornost pomoći Europi u razdoblju energetske nesigurnosti.
Naglasio je da će Norveška nastaviti razvijati svoj kontinentalni pojas umjesto smanjivanja proizvodnje, unatoč kritikama ekoloških organizacija.
Norveška proizvodnja plina ostaje ključna za Europu
Norveška danas pokriva približno trećinu europske potrošnje plina i jedan je od najvažnijih energetskih partnera Europske unije nakon smanjenja ovisnosti o ruskim energentima.
Prema podacima norveških vlasti, zemlja trenutno proizvodi oko dva milijuna barela nafte dnevno, a očekuje se da će se ta razina održati barem do kraja desetljeća.
Na norveškom moru trenutačno radi 97 naftnih i plinskih polja. Već sljedećih godina taj bi broj mogao premašiti stotinu aktivnih projekata.
Istodobno se otvaraju nova istraživačka područja u Barentsovu moru i na području između sjeverne Norveške i Grenlanda, gdje su pronađeni potencijalni novi izvori energije.
Europa traži više energije, ne manje
Aasland tvrdi da se europski politički pristup energiji dramatično promijenio nakon početka rata u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina dominirale su rasprave o smanjivanju proizvodnje nafte i plina. Danas europske države svakodnevno traže dodatne količine energenata zbog sigurnosti opskrbe.
Norveška vlada zato smatra da povećanje ulaganja u energetiku više nije samo ekonomsko pitanje, nego i strateška odgovornost prema Europi.
Ministar ističe i važnost energetskog sektora za domaće gospodarstvo. Industrija osigurava radna mjesta za oko 210 tisuća ljudi i predstavlja jedan od ključnih izvora državnih prihoda.
Visoki porezi financiraju najveći europski državni fond
Norveški energetski model razlikuje se od većine europskih zemalja. Porezi na projekte nafte i plina dosežu čak 78 posto, ali investitori i dalje ulažu zbog stabilnog i predvidljivog regulatornog sustava.
Prihodi od energetike godinama pune norveški državni fond bogatstva, koji danas vrijedi više od 1,7 bilijuna eura i smatra se najvećim suverenim fondom na svijetu.
Ekonomisti naglašavaju da upravo kombinacija visokih poreza i dugoročne stabilnosti omogućava Norveškoj snažan proračunski suficit i kontinuirana ulaganja.
Equinor planira milijarde eura novih ulaganja
Državna energetska kompanija Equinor planira dodatno povećati ulaganja kako bi održala proizvodnju na sadašnjim razinama.
Tvrtka želi zadržati dnevnu proizvodnju od oko 1,2 milijuna barela između 2020. i 2035. godine.
Kako bi spriječio pad proizvodnje, Equinor planira ulagati više od pet milijardi eura godišnje u nove bušotine, razvoj projekata i infrastrukturu poput plinovoda.
Norveška proizvodnja plina tako postaje jedan od ključnih stupova europske energetske sigurnosti u razdoblju kada kontinent pokušava istodobno smanjiti emisije i osigurati stabilnu opskrbu energijom.
